Osnivač Teatra Fort Forno i Bembo festa
Robert Raponja: Zanima me kako je priča ostvarena i na koji način komunicira s publikom
(Arhiva Glasa Istre)
Ove se godine u Balama održava četvrto izdanje Bembo festa - Festivala malih formi koji, uz glavni program četvrtkom, ima i predstave za djecu srijedom na baljanskom glavnom trgu.
Ove su godine predstave iznimno dobro posjećene, a o cijeloj toj lijepoj kazališnoj priči, koja je obogatila Bale kulturnom ponudom, razgovarali smo s prof. dr. art Robertom Raponjom, osnivačem i umjetničkim direktorom Teatra Fort Forno i Bembo festa. Festival se održava u organizaciji Teatra Fort Forno, Općine Bale i njegove Turističke zajednice, uz pokroviteljstvo Mon Perina, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Istarske županije i Talijanskog instituta za kulturu.
Rezultat promišljenog ulaganja
Kako je krenula cijela ta lijepa priča o pokretanju Bembo Festa i davanja novog kulturnog ruha Balama?
- Ideja o pokretanju Bembo Festa - Festivala malih formi dogodila se u vrijeme korone, do tada smo u Balama na inicijativu Plinija Cuccurina producirali velike predstave: "Istarske priče" i "Sanjari budućnosti", za koje je tekstove napisao Boris Senker, a realizirali smo ih u utvrdi Fort Forno, koju je Mon Perin d.d. opremio kao izvrsnu ljetnu scenu.
Korona nas je zaustavila da nastavimo raditi kazalište u tom pravcu, te smo osmislili kazališni Festival malih formi, a od ove godine okupljamo nezavisna kazališta koja traže svoj put do publike te je naš Bembo Fest od svog četvrtog izdanja Festival malih formi nezavisnih kazališta.
Kroz godine, manifestacija se mijenjala te iz izdanja u izdanje imate sve više predstava, ali i gledatelja. Ove se godine redom traži stolica više. Jeste li to očekivali na samome početku?
- Na Trgu Tomaso Bembo, u centru Bala, zaista je ove godine svakog četvrtka tijekom ljetnih mjeseci bilo zadovoljstvo vidjeti koliko publike dolazi na kazališne predstave. Trg se puni od 20 sati, a predstave počinju u 21 sat. Okupljaju se ljudi svih dobi, generacija i profila, i domaći i gosti željni kazališnog sadržaja, a privukli smo ih osim zanimljivim temama predstava, i atraktivnim glumačkim imenima.
Zadovoljstvo je vidjeti koliko ljudi prati sve kulturne programe u Balama: glazbene, likovne, promocije monografija… To je rezultat promišljenog dugogodišnjeg ulaganja Općine Bale i Turističke zajednice Bala u kulturu i umjetnost. Kultura i umjetnost su svakoj zajednici najbolji orijentiri: tko smo, što smo i čemu težimo - zrcali se kroz kulturne programe koji oplemenjuju zajednicu.
Mnogobrojni programi daju posebnost Balama, a kvaliteta i visoki profesionalizam svih programa na svim razinama garantira užitak i nezaboravne događaje. Kazališni segment samo je važan dio bogate kulturne i umjetničke ponude, a to nas obvezuje da savjesno, odgovorno domišljamo programe i učinimo sve što je potrebno kako bismo iz godine u godinu bili sve zanimljiviji, otvoreniji i inventivniji.
Posebno me raduje što smo mi u Teatru Fort Forno, ponajviše zaslugom Jasminke Mesarić osmislili i program namijenjen djeci i mladima - Mali Bembo, koji je ove godine na repertoaru imao sedam predstava, sjajno posjećenih. Dječju i mladu publiku treba za lijepo i dobro odgajati, motivirati, i pokazati im da je kazalište utočište puno smisla, razumijevanja i ljubavi.
Ove je godine s čak dvije predstave zastupljen pulski Teatar Naranča, koji čine i Vaši nekadašnji učenici. To je, na neki način, i nastavak Vašeg pedagoškog rada.
- Teatar Naranča se nameće istarskoj kulturnoj javnosti svojim brojnim kazališnim predstavama namijenjenim djeci, mladima, ali i građanskoj publici. Pod vodstvom Majkla Mikolića, koji okuplja mlade profesionalne glumce, ovo nezavisno kazalište sjajno je popunilo i dalje ispunjava onu prazninu koja je zjapila u kulturnom prostoru Istre.
Zadivljujuće je s koliko energije i nadahnuća oni igraju u svim mjestima po Istri, kako okupljaju veliki broj publike gdjegod se pojave. Tako profilirano, i prema potrebama publike orijentirano kazalište, ima neupitnu budućnost, a znanja i vještine imaju, te ga prenose i na mlade.
Njihova ovogodišnja hit komedija "Kako preživjeti punicu" čak će dva puta, zbog interesa publike, igrati u Balama, a drugi će je put publika moći vidjeti na zatvaranju Bembo Festa, 5. rujna u 21 sat na Trgu Tomaso Bembo, uz slobodan ulaz. Lijepo je doživjet meni kao pedagogu i to što priređuju moji bivši studenti, sada zreli umjetnici i stvaratelji, kojih je popriličan broj.
Krasi ih radišnost, odgovornost prema talentu, inventivnost i originalnost, a u njihovoj formativnoj fazi trudio sam se da razviju svoju ljubav prema kazališnom mediju kao mjestu nezaboravnih susreta, mjestu u kojem se može uvijek nanovo rasplamsati njihova kreativna iskra.
Napredak na kulturnom polju
Kojim se kriterijima vodite prilikom odabira predstava za Bembo fest?
- Kazalište danas je raznorodno, pa samim tim živo i zanimljivo. Mene kao redatelja, a i kao producenta, prije svega zanima priča, te kako je ona ostvarena i na koji način komunicira s publikom. Bez publike nema kazališta. Zagovaram u kreativnom procesu poštivanje publike i jasnoću i izvrsnost kazališnog izraza.
To su atributi koje su ovogodišnje predstave i imale, stoga me ne čudi izvrstan prijem kod publike koja je željna pametnih, duhovitih, provokativnih kazališnih i životnih priča. Za mene su etika i estetika sinonimi i važno mi je da predstave afirmiraju ljudske vrijednosti, te da nam prodrmaju stavove, uvjerenja i prošire percepciju.
Kakve su povratne informacije od glumaca - kazališnih ekipa što ovdje gostuju te od domaćina?
- Redom čujem zadovoljne i zahvalne umjetnike koji hvale uvjete igranja u Balama, a nadasve kultiviranu publiku. Bale imaju svoje dobre ambasadore u umjetnicima koji su gostovali na Bembo Festu, svi se oni redom dive pozitivnoj energiji koja ih tijekom igranja obnavlja i nadahnjuje.
Čini se da su Bale po pitanju kulture napredovale, da idu uzlaznom putanjom.
- Bale su lijep primjer dobre prakse kulturnog turizma koji se reflektira na području cijele Istre, a i šire. Ove godine imali smo bolju medijsku vidljivost zahvaljujući mudro vođenim odnosima s medijima, za što je zaslužna Bojana Ćustić Juraga, a tu su i Facebook stranice Teatra Fort Forno koje vodi Gabrijel Perić. Posebno zahvaljujem svim novinarima i redakcijama koji izvještavaju s našeg Festivala, kako bi publika Bembo Festa dobila sve potrebne informacije.
Nezavisna scena ima potporu
Budućnost ove manifestacije, odnosno planovi za naredna izdanja?
- Čini mi se da je budućnost Bembo Festa neupitna, pronaći ćemo i pozvati u Bale dobre predstave neovisnih kazališta i naredne godine. Srećom, kazališne projekte nezavisne scene podržava i Ministarstvo kulture i medija, kao i županije i gradovi u kojima predstave nastaju.
Ove godine Bembo Fest podržala je i Istarska županija što nam ulijeva nadu da možemo i ambicioznije razmišljati o realizaciji Bembo Festa. Ipak, bez svesrdne pomoći Općine Bale i Turističke zajednice općine Bale ne bismo mogli realizirati ovako bogat kazališni program. Da, već smišljamo program za narednu godinu.
Što trenutno pripremate kao redatelj?
- U fazi sam priprema za vrlo važne projekte koje ću realizirati narednih sezona u Osijeku, Zagrebu, Beogradu i Cluju.
Robert Raponja
Rođen je u Puli. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao je komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost 1990., a na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je kazališnu režiju 1993. godine. Osnivač je Dramskog studija Istarskog narodnog kazališta u Puli 1996., a 1997. godine pokrenuo je MKFM (Međunarodni kazališni festival mladih) – u sklopu kojega je organizirao više od 250 kazališnih radionica te ugostio više od 300 eminentnih kazališnih pedagoga iz cijeloga svijeta.
Godine 2005. osnovao je odgojno-obrazovnu kazališnu Udrugu FERR. Kao pedagog održao je niz radionica u inozemstvu. Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku od 2007. godine zaposlen je kao nastavnik glume. Bio je voditelj Kazališnog odsjeka, prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, a trenutno je prorektor za međuinstitucijsku suradnju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Na UAOS je pokrenuo festival kazališnih akademija – Dionizijev festival (2007.), Dramski studio (2008.). Pokretač je i Festivala mladog kazališta u Balama, gdje se nalazi nastavna baza Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.. Režirao je u svim hrvatskim kazališnim centrima, u svim zemljama bivše Jugoslavije te u inozemstvu.
Dobitnik je mnogobrojnih strukovnih nagrada i priznanja, te nagrade Hrvatskog glumišta 2010. godine za režiju predstave "Paralelni svjetovi" Mire Gavrana u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, pečata Grada Osijeka za doprinos kulturi (2012.), Posebnog priznanja Gradonačelnika Grada Pule za osobite doprinose i postignuća za razvitak i ugled Grada (2023.), te nagrade Hrvatskog društva dramskih umjetnika za 35 godina umjetničkog djelovanja (2023.). Osnivač je i umjetnički ravnatelj Teatra Fort Forno u Balama i Bembo Festa – Festivala malih formi nezavisnih kazališta u Balama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
