Izložba "Pulska fotoreportaža" znamenitog pulskog fotografa Dušana Ćurića (1922. - 2009.) otvorena je u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli, a moći će se razgledati do kraja godine. Ćurićev fotoreporterski rad na izložbi je prezentiran kroz uži izbor od pedeset fotografija, s motivima znanih pulskih eksterijera i interijera koji su tijekom godina doživjeli velike transformacije i ostali sačuvani u kolektivnoj memoriji grada. Izložbu je predstavila njena autorica Lana Skuljan Bilić, viša kustosica, voditeljica Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme pri PPMI-ju.

Fotografija i film

Izložba je organizirana u povodu desete godišnjice otkako je ostavština Dušana Ćurića, koju je Muzej otkupio od njegov kćerke Radmile Ćurić, stekla muzeološki kontekst te je započeta njezina valorizacija i preventivna zaštita. Ovom tematskom izložbom iniciran je početak otkrivanja njezina atraktivnoga sadržaja i predstavljanje njezine vrijednosti za povijest fotografije u Istri u drugoj polovici 20. stoljeća. Ujedno je to i izložbeni hommage Dušanu Ćuriću kao stvaratelju neiscrpne kolekcije fotografskih uspomena koji je svojim zalaganjem i djelovanjem ostavio trajan trag u kulturno-društvenom životu grada Pule.

"Ćurićeva fotografska pojavnost i stvaralački počeci mogu se u Puli pratiti od 1961. kada je u sklopu vojne službe završio fotografski tečaj i stekao zvanje fotoamatera. Time je započela intenzivna djelatnost ovoga angažiranoga stvaraoca u domeni fotoamaterizma i neprofesionalnoga filmskog stvaralaštva koja je trajala sve do kraja 80-ih godina 20. stoljeća. Bio je jedan od osnivača i aktivnih članova Filmskoga kluba Jelen. U sklopu kluba sudjelovao je u osnivanju Međuklupskoga autorskog festivala amaterskog filma (MAFAF), najveće manifestacije amaterskoga filma odraslih u ono vrijeme. Svoja je iskustva i stečene fotografske vještine i znanja prenosio brojnim generacijama polaznika fototečaja u sklopu različitih klubova, škola i mjesnih zajednica. Na početku je njegov fotografski angažman vezan uz Filmski klub Jelen i MAFAF, no to se mijenja nakon odlaska u mirovinu 1972. kada postaje službeni fotoreporter i član redakcije dnevnih novina Večernji list.

Tada mu se, kaže autorica izložbe, otvorila prilika da ostvari vrhunac svoga autorskoga izraza reportažnim fotografijama prateći raznovrsne manifestacije i javne događaje u Puli te drugim istarskim mjestima.

"Panoramac"

- Svojim je fotoaparatom Ćurić kreirao zapise trenutka u vremenu vrijedne pamćenja i stvorio impozantnu brojku vizualnih uspomena na izdvojene trenutke javnih događanja, manifestacija, uličnih prizora, kvartovskih vizura, industrijskih postrojenja, škola, vrtića, stambenu i poslovnu izgradnju, trgovina, sportskih natjecanja, izložbenih salona, književnih večeri, štafeta, sletova, zakletve, maškare, ankete i drugo. Njegovi su reporterski snimci školski primjer kreativnoga procesa nastanka analogne fotografije od pronalaska motiva, odabira najpogodnijega trenutka za okidanje, stvaranja latentne slike na negativ-filmu i razvijanja pozitiv-slike na fotografskom papiru, kazala je Lana Skuljan Bilić i istaknula da je Dušan Ćurić sam razvijao i sušio negative i fotografije u svojoj kućnoj tamnoj komori.

Izdvojeno obilježje njegova fotoreportažnoga rada je korištenje posebne vrste fotoaparata za panorame, popularno zvanog "panoramac", što mu je omogućilo da dobije fotografije u omjeru 16:9 s impresivnim široko zahvaćenim prizorima, koji predstavljaju različite momente masovnih okupljanja na javnim događajima i vizure pojedinih predjela gradskih četvrti u razdoblju intenzivne izgradnje i obnove grada.

Ćurićeva iznimno bogata ostavština je od 2011. pohranjena u fundusu Povijesnoga i pomorskog muzeja Istre. Ta ostavština broji ukupno 19.531 jedinicu građe sistematiziranu u tri cjeline – fotografska građa, filmska građa i dokumentarna građa. Lana Skuljan Bilić ističe da je ta građa ostala sačuvana kao cjelina i u odličnom fizičkom stanju prvenstveno zahvaljujući Ćurićevu izuzetnom trudu i minucioznom radu s ciljem pravilne pohrane i zaštite. Svi su negativ-filmovi i pozitivi nakon postupka razvijanja i sušenja sortirani po temama i motivima, legendirani i datirani te zaštićeni i pohranjeni u označene kutijice.

- Građa otkriva svojim bogatim i raznovrsnim sadržajem vrijedan opus ustrajnoga dokumentarista-kroničara koji je kroz fotografske i filmske uratke pomno pratio niz godina kulturna, društvena i politička zbivanja u Puli i Istri te arhitektonsko-urbanističke intervencije u gradskim tkivima i transformacije javnih prostora, kaže Lana Skuljan Bilić koja ističe da je Dušan Ćurić kao fotograf bio aktivan i na Vidikovcu gdje je živio. Autorica izložbe zahvalila se Sanji Pecirep koja je zaslužna za postav izložbe, obradu i pripremu fotografija i grafičko oblikovanje promotivnih materijala.

- Ovo je prilika da deset godina nakon što su autorovi radovi dobili širi kontekst budu prikazani široj javnosti i da javnost bude upoznata s tim predivnim radovima, rekla je pulska dogradonačelnica Ivona Močenić.

Zabilježene promjene

Autorova kćer Radmila Ćurić zahvalila se muzeju i Gradu što su prepoznali vrijednost njenog oca, koji bi, kaže, bio sretan da vidi ovu izložbu. Njoj se zahvalio ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac jer bez njene susretljivosti i želje da ta ostavština služi javnom dobru, Puli i Istri, ne bi bilo ove izložbe.

U ime istarskog župana Radmili Ćurić zahvalio se i pročelnik županijskog Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica te kazao: "Pozivam na izložbu sve koji žele vidjeti pulske promjene, jer ovo je vrijeme kada se Pula jako promijenila, od 1950-ih do 1980-ih. Pula više nije bila ono što je bila prije, i Pula tada nije bila ono što je danas. To je ono najvrednije, uspjelo se zabilježiti koje su te promjene, koji su ti ljudi, kako su oni koji su već živjeli ovdje izgledali, kako izgledaju oni koji su došli, jer Pula je jedan amalgam, mješavina došljaka i onih koji su bili ovdje od nešto ranije, ali su svi odnekuda došli. Još vrednije je što su te fotoreportaže dokumenti vremena. Prava vrijednost, prava umjetnost je u ovakvim crnobijelim fotografijama."

Iako je po protokolu trebao otvoriti izložbu, Torbica je taj čin prepustio autorovoj kćeri Radmili.

Povezane vijesti

• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"
• ZAŠTO SE PREŠUĆUJE DA JE NA GOLOM OTOKU MUČENO VIŠE OD 850 ŽENA? "Bilo je dana kada smo dobivale po četiri gutljaja vode pred spavanje. Brojiš: jedan, dva, tri, četiri. Kada pijem vodu, ja i sada brojim"