U novigradskom Muzeju Lapidarium otvorena izložba "Arheologija iz zraka"

(Foto Muzej Lapidarium)

U organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu u novigradskom Muzeju Lapidarium je otvorena izložba "Arheologija iz zraka" koja predstavlja fascinantan susret suvremene tehnologije i drevne prošlosti. Putem zračnih fotografija, posjetiteljima se otkrivaju arheološki lokaliteti iz jedinstvene perspektive koja omogućuje uočavanje tragova prošlih civilizacija skrivenih u krajoliku.

Izložba je organizirana u suradnji Muzeja Lapidarium iz Novigrada i Arheološkog muzeja u Zagrebu s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Autori izložbe koja u Novigradu ostaje otvorena do 11. svibnja su Miroslav Vuković i Jacqueline Balen.

Zahvaljujući metodama zračne arheologije, moguće je prepoznati obrise naselja, puteva, utvrda i drugih struktura koje na tlu često ostaju neprimjetne. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložbi i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.

S obzirom da ova zbirka gostuje diljem hrvatske i svaki put se uključuju i lokalne fotografije opseg izložbe stalno raste. Za potrebe postava u Muzeju Lapidarium u izložbu su dodane četiri fotografije s recentnih arheoloških istraživanja u Novigradu tako da je trenutno u postavu izloženo ukupno 27 fotografija. Najnovija među njima snimljena je krajem 2024. godine ispred samog muzeja, tijekom zaštitnog arheološkog istraživanja groblja na Velikom trgu.

Kratki uvodni govor na otvorenju održala je Anika Mijanović Simić, koordinatorica izložbe u Novigradu koja je istaknula da arheologija i zračne fotografije imaju dugu povijest koja započinje još početkom 20. stoljeća, kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku.

Fotografije snimljene iz zraka korištene su za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških lokaliteta. Razvojem tehnologije, posebno bespilotnih letjelica (dronova), proces dokumentiranja je ubrzan, a kvaliteta fotografija značajno se poboljšala. Bespilotne letjelice ili kolokvijalno, dronovi, imaju svoju povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih deset godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije.

- Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski realno jeftinom proizvodu pomaže da s vremenom postane sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta, rekao je, i izložbu otvorio, jedan od njenih autora Miroslav Vuković s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Autori fotografija i voditelji iskopavanja

Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Martin Bažoka, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Vedran Cerovski, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Marko Dizdar, Krešimir Grbavac, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafa-tić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Marin Kraljev, Andreja Kudelić, Dora Kušan Špalj, Tea Lokner, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović, Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Po-trebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Dragana Rajković, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Seku-lić, Goran Skelac, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Rajna Šošić-Klindžić, Jure Šućur, Ivan Šuta, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Krešimir Vacek, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Mario Zaccaria, Igor Zirojević.