O autoru i izložbi je na otvaranju govorila prof. dr. sc. Nataša Lah koja je Borkovskog predstavila kao umjetnika apstraktne forme stvarnoga iskustva, a u predgovoru je napisala da je ova je izložba, po njenom mišljenju njegovo treće, pročišćeno čitanje svijeta
U Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre u Puli do 17. studenog može se razgledati izložba Eugena Borkovskog pod nazivom "Tragovi", a koja je otvorena preksinoć.
Na otvaranju je publiku pozdravio predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin, a o izložbi je govorila prof. dr. sc. Nataša Lah koja je Borkovskog predstavila kao umjetnika apstraktne forme stvarnoga iskustva, a u predgovoru je napisala da je ova je izložba, po njenom mišljenju njegovo treće, pročišćeno čitanje svijeta.
- Kaže se da će se Facebook i gomila društvenih mreža sada razviti u nekakav metaverzum, a meni je kada sam čitala članak o tome, lakše bilo čitati "Stari zavjet" ili Lacana nego ovaj članak o metaverzumu gdje je samo jedno bilo sasvim sigurno, a to je da će virtualna stvarnost za promatrača postati definitivno stvarnija od umjetničkog predmeta odnosno umjetničkog djela. Onda sam pomislila kako Eugen cijeli svoj život radi nešto što bi mogli nazvati apstraktnom umjetnošću, zapravo radi jako stvarne stvari. Odavno smo raskrstili s ovim hermetičkim, reprezentativnim svijetom vremena umjetničkog kontinuiteta pa smo nakon toga raskrstili s modernim svijetom kada su moderni umjetnici bili puni želje da promijene svijet svojim apstraktnim strategijama, što im nije uspjelo. Onda je došlo ovo neko eklektično spajanje nespojivog, i u tom kontekstu se javlja Eugenov rad, ističe Nataša Lah koja je predstavila najbitnije osobitosti rada Eugena Borkovskog, njegovog umjetničkog rukopisa u cjelini.
- Prvo, sve što je radio otkad je počeo raditi bilo je u strašnom savezu s prirodom i uvijek je reciklirao. Reciklirao je materijale s kojima radi, izvučene iz prirodnog okoliša, reciklirao je svoj život, nekako slojevito i reciklirao je svoja vjerovanja da treba ostati uporan, kazala je Nataša Lah.
Druga stvar u njegovom radu, a koja se vidi i na ovoj izložbi je da je on uzeo otpadni materijal kao gradivni, što mu je bila stalna praksa. Nataša Lah ističe da je to dosta slično neorealističkim strategijama iz 1960-ih kada je jedan umjetnik napravio portret robota ili je napunio izlog knjižare smećem s frekventne pariške ulice.
Treći aspekt rada Borkovskog je arte poveriana, a Lah smatra da se tu radi o artepoverianskom kao prihvaćenoj sudbini umjetnika koji ne može raditi sa skupim materijalima iz čega onda raste umjetnički iskaz. Lah ističe i jednu stvar koja je kod Borkovskog jako suvremena i moderna a to je okupiranost prikazivanjem cjeline fraktalno, partikularno. Ona u njegovom radu prepoznaje, ali napominje da to ne mora biti istina, nešto historiografsko u smislu da je jedan od radova podsjeća na male biblioteke sa svicima, na prvo veliko znanje svijeta koje je, kaže Lah, uništeno u ime religije kada je spaljena aleksandrijska biblioteka pa je ostala samo nijemost papira zavijenih u svitke.
Još jedna stvar kod Borkovskog je naglašen estetizam, elementi njegove estetike su svjetlost, boja mu je značajna, tekstura mu jako važna, a u postavama nekih radova istaknuta je ambijentalnost. Sljedeći aspekt njegovog rada je veliki intimizam koji je dosta duhovan. Vrlo naglašeno je i apostrofiranje nevidljivog kao ona sinkopa koja daje poetiku i dinamiku njegovim radovima jer za Lah je tišina strašno važan element zvuka i nevidljivo je strašno važan element virtualnosti.
Eugen Borkovsky Vodopivec, rođen je u Opatiji. Likovne umjetnosti studirao u Rijeci. Završio je seminar pisanja o suvremenoj umjetnosti na Zavodu za suvremenu umjetnost u Ljubljani. Ima status samostalnog umjetnika (skulptor i likovni kritičar), HZSU Zagreb.
Bavi se suvremenom likovnom praksom i likovnom kritikom te grafičkim i web dizajnom i heraldikom. Objavio je više od 500 informativno publicističkih radova iz područja likovnih umjetnosti. Od 1999. vodi Gradsku galeriju Fonticus u Grožnjanu. Inicirao je osnivanje neformalne asocijacije Koordinacija HDLU-ova Hrvatske, za obranu digniteta i prava samostalnih umjetnika.
Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Obavljao je funkciju predsjednika HDLU Rijeka. Sudjelovao je kao sudionik ili organizator mnogih stručnih simpozija, likovnih kolonija i radionica u domovini i inozemstvu. Član je HDLU Istre, HDLU Rijeka, ULPUH-a, HZSU-a, Društva muzealaca i galerista Istre. Bio je kustos više od 90 kolektivnih, selektiranih, tematskih likovnih projekata u domovini i inozemstvu. Autor je reljefa i postava Heraldičke zbirke Grožnjan. Predstavljao se s nekoliko ciklusa likovnih radova te priredio skoro stotinu samostalnih i sudjelovao na mnogo skupnih izložbi. Sudjelovao je i na nekoliko međunarodnih žiriranih likovnih smotri. Pored brojnih izložbi u Hrvatskoj, Borkovsky je svoje radove predstavljao diljem svijeta. Od 1989. godine živi u središnjoj Istri.
Snimke otvorenja i postava izložbe dostupne su na internetskim platformama HDLU-a Istre.