Vjerovali ili ne, među izlošcima je Bućanovo djelo čiji su podloga i potpis originalni, no žar ptica je lažnjak. Sliku je u jednoj galeriji uočio sam autor, pa je očito da je netko ukrao već započeto djelo i - dovršio ga!

Prema istraživanju, čak je 40 posto umjetnina na tržištu krivotvoreno, a neke pesimistične procjene kazuju da je taj udio puno veći, čak 60 posto. Krivotvoritelji su čak i hrvatskoj Vladi ponudili lažnu "La Belle Romaine", nagu ženu koja sjedi na divanu, najvrednije djelo Amedea Modiglianija, ulje na platnu iz 1917. koje je 2010. na aukciji kuće Sotheby's u New Yorku prodano za rekordnih 68,9 milijuna dolara! Laičkom oku vrlo je teško uočiti razlike između originala i izvrsnog lažnjaka, a sve su to Puljani mogli vidjeti na izložbi umjetničkih krivotvorina ''Ljepota lažnog sjaja'' iz fundusa zagrebačkog Muzeja policije, otvorenoj protekle srijede u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre. Izloženo je 50-ak krivotvorina svjetskih i domaćih imena (uglavnom ulja na platnu), poput Salvadora Dalija, Modiglianija, Renoira, Picassa, Dimitrija Popovića, Ede Murtića, Zlatka Price, Mersada Berbera, Oskara Hermana, Ivana Rabuzina, Borisa Bućana, Ivana Lackovića Croate, Vaska Lipovca, Đure Pulitike, Ivana Generalića i mnogih drugih.

Berber i Murtić

Krivotvoriteljima su svakako najzanimljiviji Beber i Murtić, potonji vjerojatno zbog svog apstraktnog slikarstva za koje se smatra da se lakše može lažirati. Tu je i pet originalnih slika domaćih umjetnika da bi posjetitelji mogli uočiti razlike između lažnjaka i autentičnog djela. Izložene su i četiri Džamonjine skulpture, među kojima i jedna originalna, "Multipla X". Zanimljivo je da su "Čavli", sačinjeni od drvene jezgre u koju su zabijeni čavli za potkivanje konja, proglašeni falsifikatom nakon razgovora s Fedorom, sinom pokojnog kipara, koji je ustvrdio da je drvena jezgra skulpture okrugla, dok je kipareva uvijek bila jajolika. I način zabijanja čavala je drugačiji, linije nisu napete, nepravilne su i nemaju gustoću originalnih skulptura iz te serije. Također, lažnjak se ne nalazi na kamenoj bazi koja nosi dio potpisa.

Vjerovali ili ne, među izlošcima je i Bućanovo djelo čiji su podloga i potpis originalni, no žar ptica je lažnjak! Sliku je u jednoj galeriji uočio sam autor, pa je očito da je netko ukrao već započeto djelo i - dovršio ga! Lažno Renoirovo "Kupanje", tiskano na papiru prepoznaje se, recimo, po vidljivim oštećenjima boje. Isto je i s Picassovom "Scenom borbe s bikovima" na kojoj su uočljiva oštećenja na očito lošem printu. Taj je lažnjak slavnog Španjolca krivotvoritelj dao "na čuvanje" čovjeku kojem je dugovao novac…Tu su i odlične patvorine slika Vaska Lipovca koje prepoznaje samo dobar poznavatelj autorova rukopisa, i to po detaljima, poput linija nosa.

Izložbu su otvorili ravnatelj Povijesnog muzeja Gracijano Kešac, načelnik Policijske akademije Dubravko Novak, načelnik Policijske uprave istarske Božo Kirin, županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica i voditeljica Muzeja policije Helena Biočić, koja je kazala da je u nekim slučajevima golim okom moguće prepoznati da nije riječ o originalu, poput Croatinog djela izrezanog iz kalendara i uglavljenog u okvir. Međutim, nekad je to vrlo teško, pa se nad nekim djelima provode znanstvene metode da bi se utvrdila njihova eventualna originalnost.

Teško prepoznati

- Tim se metodama utvrđuje kad je autor koji je potpisan radio, koje je boje i pigmente koristio. Čak se i uspoređivalo platno iz vremena kad je radio umjetnik, veli Biočić. Laici, dakako, vrlo teško mogu prepoznati dobru krivotvorinu, no to mogu osobe koje se bave umjetnošću. Zanimljivo je da u Hrvatskoj ne postoji institucija koja se time službeno bavi, nego se umjetnine šalju na provjeru u Muzej Mimara, te povjesničarima umjetnosti, koji prepoznaju autorova djela i rukopis. I u Hrvatskom restauratorskom zavodu nekoliko je stručnjaka koji daju mišljenje, ali ne i certifikat kojim bi jamčili autentičnost. Iz toga proizlazi da je djela koja naslika vješt krivotvoritelj zapravo vrlo teško prepoznati, zbog čega i ne čudi tako velik broj lažnjaka u opticaju.

Zanimljiv je Dalijev reljef "Isus na križu" zaplijenjen na granici dvojici Talijana koji nisu imali nikakvu dokumentaciju o djelu.

Povezane vijesti

• Ekipi "Istrijane" zlato u Slavonskom Brodu
• Carinici oduzeli krivotvorenu robu
• Njemački sud kaznio stručnjaka zbog neuspjele restauracije uljanih slika