"NAJLJEPŠA ZAMKA" U MSUI-ju
FOTOGALERIJA / Izložba umjetnina iz privatne zbirke pulskog kolekcionara Zorana Franjića: Širina interesa kolekcionara gdje suvremena umjetnost zauzima značajno mjesto
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
"Najljepša zamka" glasi naziv izložbe umjetnina iz privatne zbirke pulskog kolekcionara Zorana Franjića koja je otvorena u petak navečer u Muzeju suvremene umjetnosti Istre. Riječ je o jednoj u nizu izložbi koja u kontekstu muzejskih programskih linija ima za cilj vrednovati i naglasiti ulogu kolekcionara i njihov doprinos razvoju likovnosti.
Zbirka u cijelosti broji više od tristo umjetnina pulskih, istarskih, nacionalnih i međunarodnih umjetnika među kojima prevladavaju slikarski radovi (na platnu, papiru, dasci, metalu), sliko-crteži, crteži i grafike. Na ovoj izložbi posjetitelji ih mogu vidjeti 218.
- Mnogi ne znaju da je Franjić veliki kolekcionar, zaljubljenik u umjetnost, poznaju ga uglavnom kao profesora s Fakulteta ekonomije i turizma. Kolekcionarstvo je bilo prisutno u njegovoj obitelji, najraniji rad je iz 1929. godine, djelo Krste Hegedušića, a najrecentniji iz 2018., Branka Gulina, što podcrtava širinu kolekcionareva interesa unutar kojeg suvremena umjetnost svakako zauzima značajno mjesto, kazala je ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Istre Ketrin Milićević Mijošek ističući da važan dio izložbe čine i umjetnine prikupljene na kolekcionarevim brojnim putovanjima diljem svijeta, te jedan je muzejski prostor posvećen upravo njima, a prisutne su i zanimljivosti vezane uz pojedine domorodačke kulture i tradicije.
Županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica kazao je da je ovo treća izložba kolekcionara prisutna u ovome prostoru, nakon zbirke Faggian i Marina Cettine, te pohvalio je autorov trud u sakupljanju umjetnina.
- Okružen onime što voli i prema čemu gaji dugoročnu strast, kako sam ističe, nema razloga za svakodnevnim izbivanjem iz vlastitog doma; napravio je sam sebi zamku, a otuda i naziv izložbe koja sadržajno i kvantitativno predstavlja zaokruženu cjelinu i daje uvid u svu širinu i slojevitost umjetničkog izražavanja, ali i kolekcionareve sakupljačke prakse, zaključila je Milićević Mijošek.
Franjić je kazao da su kolekcionarstvo, a i putovanja njegove strasti oduvijek, te da povezuje putovanja s upoznavanjem novih svjetova i kultura i umjetnosti, te time i kolekcionarstvom.
Omiljeni mu je autor, veli, Marčelo Brajnović, a od umjetničkih pravaca nadrealizam. Posebno su mu dragi autori i Bojan Šumonja, Martin Bizjak...
- Bio sam fasciniran indijskim likovnim minijaturama mogulskih majstora kojima ne mogu odoljeti pa ih kupujem i nosim sa sobom u Pulu. Već sam više puta u valovima akutno "inficiran" sakupljanjem likovnih umjetnina: prvi 'val' bio je tijekom 1970-ih (iako sam u kući kod mame i tate bio okružen slikama) kada sam kao i mnogi uživao u naivnom slikarstvu svjetski poznatih hrvatskih naivaca. Drugi 'val' nastupa 1980-ih, pogotovo poslije izložbe zbirke Paje Kanižaja u bivšoj galeriji Dijana 1993. godine. Već sam do 1995. imao zgodnu zbirku koju sam pretvorio u izložbu "Slike Puli" 1995. u istoimenoj galeriji. Izložbu je otvorio poznati povjesničar umjetnosti, pokojni Josip Depolo, a bio je prisutan i Edo Murtić, moj prijatelj Ivan Obrovac te drugi umjetnici. Često odlazim na sajmove umjetnina u Zagreb, gdje kupujem i mijenjam razne slike, navodi Franjić.
Izložba je realizirana sredstvima Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pule i Turističke zajednice Grada Pule. Otvorena je do 30. studenog 2023., a može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana od 10 do 19 sati.
Franjić je rođen u Tuzli, od, kako je kazao, oca inženjera rudarstva i majke profesorice klavira i harfe. Do 1970. godine živjeli su po raznim rudarskim mjestima u Bosni. Godine 1970. doselili su se u Pulu. Radio u srednjoj ekonomskoj školi kao predavač marketinga i drugih ekonomskih predmeta, te nakon završenog magisterija i doktorata radio je kao profesor na Fakultetu ekonomije i turizma na katedri marketinga u Puli do umirovljenja 2013. godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
