Izložba Lale Raščić u Augustovom hramu
Mit o Meduzi u susretu prošlosti i sadašnjosti
(Snimio Duško Marušić Čiči)
U Augustovom hramu otvorena je izložba Lale Raščić "Nalazište". Kako je na otvaranju rekao ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, ova ustanova skrbi o velikom broju antičkih i srednjovjekovnih spomenika i bavi se proučavanjem spomeničke kulturne baštine koja leži na mitovima i pričama koje su uvjetovale i stvaranje tih spomenika, a često kroz svoj rad i viziju i misiju imaju za cilj sukobljavanje spomenika sa suvremenom umjetnošću.
- Često se ti spomenici o kojima skrbimo koriste kao podloga za prezentaciju suvremene umjetnosti, kazao je Komšo podsjetivši da su ove godine imali nekoliko takvih primjera kroz Bijenale industrijske umjetnosti, istaknuvši uradak Josepha Kosutha koji je na velikom ekranu Malog rimskog kazališta izložio svoj rad.
Promišljanje antičke mitologije
- Danas u najstarijoj građevini u Hrvatskoj, Augustovom hramu imamo priliku vidjeti promišljanje antičke mitologije, antičkog mita i integraciju sa spomenikom, kazao je Komšo. Izložba će biti tu prezentirana u listopadu a onda će se nastaviti od travnja do lipnja iduće godine kada ponovo bude bio otvoren Augustov hram.
Lela Raščić se Puli predstavlja instalacijom iz ciklusa "Gorgon" u kojem se bavi mitom odnosno mitskim likom Meduze koji je potom dekonstruirala i koristila za razna druga promišljanja.
Kako se kaže u najavi, Gorgoneinon – prikaz Meduzine odsječene glave sa zmijskom kosom – u povijesti umjetnosti ima istaknuto mjesto – bilo kao element arhitektonske plastike, kao skulptura, kao novac, prikaz na grčkoj vazi ili tek srećom sudbine očuvan element pompejanske freske. Osim štita božice Atene, Gorgoneion je krasio zabate kuća i reprezentativnih javnih zgrada i svetišta, ne okamenjujući samo neprijatelje i zle duhove, već i svjedočeći i pobjedi nove, ratničke kulture i pretvaranju drevnih ženiskih božanstava u čudovišta.
"Nalazište" u formi site-specific intervencije u prostoru Augustova hrama, mjesta državne i religijske moći na nekadašnjem rimskom Forumu u Puli, oživljava GORGO kroz projekcije njezina androginog oblika – s bradom i iskeženim, gotovo životinjskim zubima. Izvedeni u formi reflektirajućeg zlatotiska na staklu i pokrenuti svjetlosnom intervencijom, objekti u prostoru hrama prizivaju kazališta svjetla i sjene, gradeći priče o drevnim i skrivenim moćima i snazi koja iz njih proizlazi. Putem svjetlosne i skulpturalne intervencije umjetnica u reprezentativni, javni prostor dovodi zaboravljene, potirane i podčinjene ženske likove. Ovo je ostatak projekta "Gorgo" koji je na turneji po Hrvatskoj, a trenutno leži u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te će biti izložen u Rijeci, Osijeku i Dubrovniku.
Objektno-svjetlosna instalacija
- Nevjerojatna mi je čast da izložim taj svoj rad u građevini koja je građena u ono doba kada su se pravila djela i rađale misli koje mene danas inspiriraju. Već desetljeće u svom radu nalazim nadahnuće u grčkoj i rimskoj antici, u mitologiji i u približavanju te mitologije, možda čak i u njenom problematiziranju u odnosu na današnji trend, današnje misli, današnji zeitgeist. Isto tako pokušavam te forme iz antike nekako osuvremeniti kroz jedan interdisciplinarni i multimedijalni pristup. Izložba je svjetlosna, sastoji se od objekata koji su korišteni i da reflektiraju svjetlo pa je to neka objektno-svjetlosna instalacija. Mislim da smo ovim radom napravili jedno sortiranje tih deep timea i nekako smo sortirali tu povijest vertikalno, posebice ovaj rad u ovakvom objektu, kazala je Raščić otvarajući izložbu.
- Projekt "Gorgo" koji pratim od samog početka i u svim fazama, od početka 2018. bio je toliko uspješan da je imao toliko različitih iteracija i verzija od samih bakrenih objekata koji su otvorili jednu drugu viziju pa do zvučne instalacije, ali san mi je bio da on doista ovdje na neki način završi, kazala je o izložbi njena kustosica Jasna Jakšić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
