Ilustracija (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Postat će normalno da plaže u Hrvatskoj budu ograđene i da im građani ne mogu pristupiti ili da moraju platiti za ulazak na njih ako nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostane ovakav kakav je sada i ako ga na koncu usvoji Sabor. Takva bojazan mnogih udruga, ali i pojedinaca, koji su reagirali na ovaj zakonski prijedlog, čini se opravdanom. Ako Vlada bude inzistirala na takvom prijedlogu, priobalje će se dignuti na noge, uvjereni su u Udruzi Zelena Istra.
"Nakon pljačkaške privatizacije svega što se dalo u Hrvatskoj, predlaže se privatizacija preostalog javnog dobra - pomorskog, ali je ovaj puta maskirana u novi Zakon. Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti stranke na vlasti i zato ovakav prijedlog Zakona ne čudi, potpuno je u skladu dosadašnjim odnosom prema javnom dobru. Prvi su reagirali iz Pokreta otoka, koji su kao članovi radne skupine resornog ministarstva za izradu nacrta dostavili svoje primjedbe. Nakon što je nacrt procurio u javnost, nanizali su se komentari osude različitih aktera. Najveći je problem u tome što se omogućava ograđivanje i 'drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra' s ili bez naplate korištenja. Omogućava se i gradnja u okviru koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra", ističu u pulskoj udruzi.
U prijedlogu Zakona se jedinicama lokalne samouprave nedvosmisleno nalaže da planovima upravljanja pomorskim dobrom moraju "definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe". U trenutno važećem Zakonu takvo što ne postoji. No, ovdje nije sporan samo jedan zakonski članak već čitav prijedlog. Prema svemu sudeći, intencija države je da obalu stavi u funkciju biznisa, od čega bi i sama imala koristi, budući da gotovo pa nestaje institut koncesijskih odobrenja kojima se ne ometa opća upotreba pomorskog dobra i od čije naplate novac ide isključivo u proračune gradova i općina.