Sahranjen je na Sveta Tri kralja 6. siječnja 1931. u Medulinu, prema nekim procjenama u nazočnosti oko dvije tisuće ljudi. Godine 1998. u Medulinu mu je postavljena spomen-ploča, a u Puli jedna ulica nosi njegovo ime
U nedjelju 27. rujna načelnik Općine Medulin Goran Buić, zamjenik načelnika Damir Demarin i pročelnica Suzana Racan Stern obilježili su godišnjicu rođenja Don Luke Kirca, rođenog u Medulinu 27. rujna 1860. godine. Tom prigodom predstavnici Općine očistili su grob, položili cvijeće i zapalili svijeće na grobu Don Luke Kirca.
Don Luka Kirac rođen je u Medulinu (Medulin, 27. rujna 1860. - Rakotule, 3. siječnja 1931.) i bio je hrvatski katolički svećenik, hrvatski narodni preporoditelj i političar. Rodio se u Medulinu u seljačkoj obitelji. U rodnome Medulinu završava osnovnu (pučku) školu, a gimnaziju u Senju i Rijeci, financijski potpomognut od strane Jurja Dobrile. Fakultetsko obrazovanje stekao je u goričkoj bogosloviji 1884. Zaređen je naredne 1885., od kada počinje vršiti svećeničku službu u više istarskih mjesta: Marčani, selima Poreštine, Krnici, Raklju, Barbanu, Ližnjanu, Medulinu i Rakotulama.
Još tijekom školovanja "zanosio se idejama narodnog preporoda i Starčevićevim pravaštvom", što ostaje trajna odrednica njegova karaktera prvi puta vidljiva za službovanja u Ližnjanu (1895.-1908.), kada aktivno surađuje s vodstvom hrvatskog preporodnog pokreta na čelu s Matkom Laginjom. Zamah aktivnosti očituje se premještanjem u rodni Medulin 1908., gdje kao župnik provodi narednih šest godina. Zalaganje za interese običnoga puka na svakom od dotadašnjih mjesta službovanja rezultiralo je prijedlogom kolega svećenika i župljana za aktivnim političkim angažmanom u Istarskom saboru, u koji biva izabran zajedno s drugim istaknutim Medulincem Ivanom Zucconom. Tamo aktivno participira od 1908. do 1914., kada je ponovno izabran, zalažući se uglavnom za bolesne i siromašne na selu gdje su uvjeti života i liječenja bili na niskoj razini.
Aktivan u životu zajednice
U Medulinu je osim svećeničkih zadaća radio i na razvijanju nacionalne svijesti: sudjeluje u radu Narodne čitaonice, predsjednikom je Medulinske posujilnice, osnivač ribarske zadruge, zapaženi član Konzumnog društva, osoba koja radi na promidžbi Medulina kao turističkog mjesta, sudjeluje u osnivanju Hrvatskog sokola Medulin 1911., dograđuje drugi toranj zvonika crkve sv. Agneze te iz tamošnjeg župnog ureda prenosi važne dokumente u Arhiv JAZU-a u Zagrebu, sačuvavši ih na taj način do danas.
Sahranjen je na Sveta Tri kralja 6. siječnja 1931. u Medulinu, prema nekim procjenama u nazočnosti oko dvije tisuće ljudi. Godine 1998. u Medulinu mu je postavljena spomen-ploča, a u Puli jedna ulica nosi njegovo ime.