Danima nas već muče meduze, žale se ribari sjeverozapada Istre. Pune su im mreže ogromnih, želatinoznih žarnjaka. I nije samo problem što pritom nemaju vrijednog ulova, već im meduze rade i popriličnu štetu. Pucaju sajle, kidaju se konopi pod prevelikim teretom.

Savudrijski ribar, kočar, Danilo Latin pojašnjava da mreža, odnosno u kočarskom slučaju šak, može podnijeti tonu tereta, a ribarima očito u mreže ulazi više od te količine, i to isključivo meduza. Latin je bio vrlo pedantan pa ih je i pobrojao. "U 70 minuta kočarenja na površinu sam dignuo 154 meduze. Znači, lovio sam dvije u minuti."

Nekako smo navikli da se žarnjaci pojavljuju u ovom obliku u proljeće ili ljeti, uglavnom kada su temperature nešto više. Latin kaže da se u svojoj bogatoj ribarskoj karijeri još nije susreo s ovako masovnom pojavom meduza usred zime.

Odaslao je fotografije raznim institutima i sada čeka odgovor na pitanje što se to događa. Iako su neki njegovi kolege na određeno vrijeme, barem dok se meduze ne prorijede, odustali od ribolova, Latin je uporan, zamijenio je šak ne bi li pokušao nadmudriti prirodu.

I dok su ribari iznenađeni, znanstvenici za sve imaju objašnjenje, barem djelomično. Barbara Sladonja iz Centra za invazivne vrste porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam strpljivo nam tumači da je, barem prema fotografijama koje je pogledala, riječ najvjerojatnije o meduzi koja se zove morska pluća ili Rhizostoma pulmo. Zasad se, kaže, može samo nagađati zbog čega su se morska pluća tako razmnožila.

- Inače je ima cijele godine, ali nije uobičajeno da se zimi pojavi u ovakvim količinama. Ali ni to nije novost, znalo se događati i proteklih godina. Valja pojasniti da je meduza samo jedan dio razvojnog ciklusa. Morska pluća kroz svoj životni stadij, koji traje mjesec do mjesec i pol dana, živi i na dnu i u moru. Ima nekoliko stadija, prvo je riječ o ličinki koja postaje polip na dnu, onda polip opet ispušta male larve, one se pretvaraju u meduze koje plutaju, i zatim opet kreće sve ispočetka. Pojedini dijelovi tog ciklusa, u kojem mi primjećujemo samo ovu fazu kad je meduza, ovise o više faktora, najviše o temperaturi, količini hrane i kisiku. Promjena tih faktora može biti okidač za masovno razmnožavanje, kaže Sladonja.

Mi smo odmah prstom uprli u nekog svog krivca, u temperaturu, globalno zatopljenje, ali Sladonja nas spušta na zemlju. "Ne mora uvijek biti problem niska ili visoka temperatura, već nagli temperaturni prijelazi."

Ribare naravno zanima kada će u mreže ponovno loviti nešto što se da unovčiti, a ne klobuke koji im rade štetu. Sladonja im nosi dobre vijesti i kaže: "Morska će pluća vjerojatno vrlo brzo nestati, ne očekujemo da će to biti dugotrajna pojava."

Problem s velikim klobucima imaju samo istarski ribari, dok južnije u ovom slučaju uopće nije tužnije jer tamo nema nijednog ne klobuka, nego niti klobučića. Sjeverni je Jadran, pojašnjava Sladonja, plitko more pa su tu i najveće oscilacije, bilo temperature, bilo nutrijenata, a oscilacije, sad smo i mi naučili, mogu dovesti do ovakvih pojava.

Za one hrabrije, koji i u ovo vrijeme imaju potrebu zaplivati u moru, valja pojasniti da morska pluća nisu posebno opasna za ljude. Netko osjetljiviji će osjetiti peckanje ukoliko naleti na ovu meduzu, ali uglavnom nitko neće imati posljedice.

Povezane vijesti

• Mali ribari financirat će se europskim novcem
• MUKE SAVUDRIJSKIH RIBARA: Umjesto riba - mreže su im pune meduza
• POGLEDAJTE VIDEO / NEOBIČNI ORGANIZMI PREPLAVILI MORE ZAPADNE OBALE ISTRE