Ionako ribe nema već mjesecima, dupini kidaju mreže, meduze se razmnožavaju, sada je još zapuhala i bura, tako da smo pogođeni sa svih strana, pomalo apokaliptično opisuje Latin ribarske nevolje na zapadnoj obali Istre
U ribarskim mrežama sve više meduza a sve manje ribe
Umaški i savudrijski ribari ne pamte na ovom dijelu zapadne obale Istre toliku najezdu raznih vrsta meduza. Još od studenog prošle godine more je puno uhatih klobuka, tzv. morskih pluća i rebraša koje ribarima stvaraju ogromne štete pri lovu i zapliću se u njihove mreže, javlja Morski.hr.
Umjesto ribe, mreže su pune tih životinja želatinozne mase, raznih oblika - od kišobrana, zvona, klobuka i slično. No ovih se dana pojavila neobična trakasta prozirna vrsta koja izgledom podsjeća na meduze ili rebraše, no radi se o potpuno drugoj vrsti.
Obična salpa (Foto: IRB -ROVINJ)
Od savudrijskog ribara Danila Latina, koji mjesecima apelira na Institut Ruđera Boškovića iz Rovinja da se istraži ta neobična prirodna pojava kao i posljedice od ugibanja meduza i njihova taloženja na morskom dnu, tražimo odgovor o čemu se zapravo radi.
- Gotovo cijeli svoj radni vijek proveo sam na moru, ali ovako nešto još nisam doživio. Ne znam o kakvom je organizmu sada zapravo riječ, ali je primjerak poslan u Rovinj. Od silnih meduza ponekad je more na otvorenom mjestimice smeđe boje, a ne vidi se ni morsko dno, veli Latin, pa opisuje novu prozirnu, trakastu vrstu koja je ovih dana doplivala do obala Savudrije.
- Zapravo je riječ o sasvim nepoznatoj tankoj i dugoj vrsti poput špage, od cca 10-20 cm, u čijoj "utrobi" svjetlucaju crvene kuglice tako da je sada uz visoku zastupljenost obične salpe bačvasta izgleda (Salpa fusiformis) zastupljena i ova trakasta vrsta, veli Latin i odmah ustvrđuje da nije opasna za ljude.
- Ionako ribe nema već mjesecima, dupini kidaju mreže, meduze se razmnožavaju, sada je još zapuhala i bura, tako da smo pogođeni sa svih strana, pomalo apokaliptično opisuje Latin ribarske nevolje na zapadnoj obali Istre.
- Trenutačno na zapadnoj obali Istre bilježimo visoku zastupljenost obične salpe (Salpa fusiformis). Možemo je prepoznati po prozirnom želatinoznom tijelu u obliku bačve koje može doseći i do 5 cm u duljinu, pišu stručnjaci Instituta Ruđer Bošković u Rovinju na svojoj stranici na Facebooku.
- Može živjeti kao samostalni organizam ili može stvarati lančani oblik dulji od metra. One su bezopasne za ljude, ali mogu imati značajan utjecaj na morske planktonske prehrambene mreže jer kada se pojave masovno, mogu smanjiti brojnost fitoplanktona i mikro zooplanktona, što rezultira praktički monokulturom salpi. Obična salpa je kozmopolitska vrsta i radije se zadržava na područjima otvorenog mora, ali kao što je slučaj ovih dana, vjetar može ove želatinozne planktonske životinje donijeti bliže obali, pojašnjavaju iz Instituta.