- Kakva je bila startna pozicija Kaštela Morosini Grimani prije početka njegove obnove, u odnosu na Petrapilosu?

- Kaštel Morosini Grimani i kaštel Petrapilosa u različitom su stanju očuvanosti, pa je samim time i pristup njihovoj obnovi bitno drugačiji. Petrapilosa, kao ruševina, zahtijevala je minimalistički pristup prilikom obnove, što je podrazumijevalo prvenstveno izvođenje radova konzervacije ziđa, uz minimalnu rekonstrukciju te privođenje kaštela nekoj osnovnoj namjeni uvođenjem novih elemenata.

S druge strane, Kaštel Morosini Grimani cjelovitije je sačuvan, a činjenica da posjeduje zatvoreni prostor otvarala je različite mogućnosti namjene. Nažalost, kompletno uništen interijer nije nam omogućio prezentaciju izvorne dispozicije prostora, već se kod projektiranja pokušala uskladiti prezentacija sačuvane arhitektonske građe sa suvremenim oblikovanjem prostora i implementacijom novih sadržaja. Naime, kaštel je pretrpio značajnu rekonstrukciju 1933. godine, a krajem Drugog svjetskog rata je zapaljen nakon čega je prepušten polaganom propadanju. Vanjski zidovi palače i zgrade aneksa ipak prenose priču o njegovim preobrazbama, a uz arheološka i arhivska istraživanja možemo približno točno shvatiti njegov povijesni i arhitektonski razvoj.

- Kaštel u Savičenti je imao brojne faze (obitelji de Castro Pola, Morosini, Grimani, pa talijanska uprava između dva svjetska rata...). Koje su povijesne faze prezentirane, a koje negirane i zašto?

- Kaštel u Savičenti višeslojan je spomenik kulture u čijim se zidanim strukturama raspoznaju elementi koji svjedoče o brojnim rekonstrukcijama provedenim u razdoblju od 13. do 20. stoljeća. Kod prezentacije naglasak je stavljen na dominantnu, renesansnu fazu izgradnje, no sačuvani su gotovo svi arhitektonski elementi koji pripadaju naknadnim intervencijama. Zbog statičkih problema i konstruktivne stabilnosti palače bilo je potrebno ukloniti oštećene i tek parcijalno očuvane dijelove interijera koji su pripadali intervenciji izvedenoj 1933. godine, a koji su, kao i čitav interijer, uništeni u požaru krajem Drugog svjetskog rata.

- Koliko godina i u kojim fazama je obnavljan ovaj kaštel?

- Zavod za zaštitu spomenika u Rijeci započeo je s radovima obnove ovog kaštela 1970. rekonstrukcijom krovišta na zgradi palasa i kvadratnoj kuli. Radovi su ponovno pokrenuti 1998. i uz jednu kraću pauzu trajali su gotovo u kontinuitetu do 2020. godine. Konzervatorski odjel u Puli preuzeo je nadležnost nad izvođenjem radova 2000. godine nakon osnutka Odjela. Kroz sve ove godine, uz kontinuirano financiranje programa od Ministarstva kulture u obnovi su sudjelovali Općina Svetvinčenat, Istarska županija i Regija Veneto. Međutim, obnovu su značajno ubrzala dva europska projekta - Revitas za obnovu južnog stubišta i kvadratne kule) i Kulterra za rekonstrukciju palače.

- Koji su bili najveći izazovi u obnovi?

- Nitko ne može znati kakvo je pravo stanje građevine dok se ne krene s njezinom sanacijom, a najčešće je stanje puno gore od onog što vidi naše oko. Ni kaštel Morosini Grimani nije izuzetak. U ovako velikim financijskim projektima sa strogo zadanim rokovima možda je najveći izazov uspješno usklađivanje konzervatorskog posla (koji zahtijeva studiozan pristup svakom detalju i dodatne istražne i konzervatorsko-restauratorske radove) s brzom dinamikom građevinskih radova. Nove spoznaje na gradilištu ponekad utječu i na već definiranu financijsku konstrukciju i zadane rokove, što je često u koliziji s obvezom investitora i izvođača koji moraju zadovoljiti stroge uvjete europskih projekata. Ipak, prioritet konzervatorskog posla je provedba mjera zaštite kulturnog dobra i nikako si ne smijemo dozvoliti da kulturno dobro postane žrtvom fondova i rokova.

- Kaštel je potpuno obnovljen, s cjelokupnim interijerom, uz prizemlje i četiri kata. Koje su nove funkcije po katovima?

- Namjenu građevine i pojedinih katova kaštela unaprijed je definirala Općina prilikom prijave na projekt Kulterra, pa je tako u nižim dijelovima građevine zaživio Prezentacijski centar - kušaona proizvoda Središnje Istre, dok se na višim katovima nalaze interaktivni multimedijalni sadržaji koji široj publici približavaju zanimljivosti iz povijesti Savičente, višenamjenska dvorana namijenjena organizaciji vjenčanja, kongresa i slično te tzv. Kapetanova soba. U kasnijoj razradi projekta, nakon formiranja stručnog tima, interijer je dodatno obogaćen izložbom renesansnog oružja iz Zbirke Marijana Ferlina, arheološkim nalazima pronađenim tijekom arheoloških istraživanja u samom kaštelu te info-tablama s različitim informacijama i grafičkim prikazima koji prikazuju najznačajnije povijesne trenutke, povijesne ličnosti te način funkcioniranja samog kaštela i posjeda u različitim povijesnim razdobljima. Stručni postav izradio je dr. sc. Josip Višnjić, dok su za dizajn i uređenje interijera zaslužne Borka Širola i Studio Wanda design. Ipak, najveći doprinos cjelokupnom projektu dao je projektant Vjekoslav Gašparović koji je bio uključen u sve faze projektiranja i dizajniranja te je svakodnevno nadzirao i usklađivao građevinske radove.

- Što obnova kaštela znači za Savičentu i taj dio Istre?

- Već dugi niz godina Savičenta je prepoznatljiva po različitim kulturnim manifestacijama, a sada je dobila i idealan zatvoreni prostor za dodatni sadržaj koji se može realizirati i u zimskom razdoblju. S aspekta zaštite kulturne baštine, iznimno je važna činjenica da smo konačno dobili jedan održivi spomenik kulture koji bi se trebao redovno održavati isključivo vlastitim prihodima.

- Što je još u planu?

- U prizemlju kvadratne kule planiraju se prezentirati sačuvani zatvor za teže prijestupe, planira se formirati lapidarij s malobrojnom sačuvanom arhitektonskom plastikom izvornog renesansnog kaštela, a u tijeku je i izrada projekta rekonstrukcije renesansnog sata.

Povezane vijesti

• Za Kaštel u Savičenti 9,5 mil. kuna europskog novca
• NAKON 20 GODINA OBNOVE OTVARA SE KAŠTEL MOROSINI-GRIMANI, a veliku ulogu u ostvarenju ovog impresivnog projekta imao je Anton Kliman
• Predsjednik Zoran Milanović razgledao obnovljeni kaštel Morosini Grimani u Svetvinčentu: Fasciniran sam da ovdje postoji jedan ovakav biser, ROBUSAN I SUROV KAO KLISURINA, A OPET POSEBAN I ELEGANTAN KAO ŠOŠTAKOVIĆEV VALCER