RENESANSA POLJOPRIVREDE U ISTRI: Sve općine i gradovi daju u zakup zemljište, A PLANIRA SE I GRADNJA VELIKOG CENTRA ZA VOĆE I POVRĆE

Ilustracija (Manuel ANGELINI)

Rezultat sadašnje proizvodnje voća i povrća te plasmana na tržište temeljem zakona ponude i potražnje i „tko se kako snađe“ je uvozna hrana loše kvalitete u trgovačkim centrima. Gubitak je to za našu proizvodnju i za zdravlje kupaca.

Proizvodnja voća i povrća u Istri uglavnom je tržišno neorganizirana i zapravo vrlo mala s obzirom na mogućnosti i potrebe stanovništva. Ono što presudno nedostaje ne samo Istri nego i cijeloj Hrvatskoj jest siguran otkup i garantirane cijene. Bez toga nema razvoja postojeće proizvodnje, a upitan je opstanka postojećih poljoprivrednika.

Kada bi imali centar za otkup i plasman povrća sve bi bilo lakše, kaže predsjednik Ceha poljoprivrednika Dean Matić iz Ciburi produkta, velikog proizvođača pretežno kiselog kupusa s Pazinštine.

- Organizirani otkup i plasman jako je potreban proizvođačima, posebice onim manjima. Jedino tako možemo povećati poljoprivrednu proizvodnju, veli Matić.

U smjeru organiziranja proizvodnje hrane idu napori Istarske županije i Ministarstva poljoprivrede. O tome smo razgovarali s pročelnikom županijskog Odjela za poljoprivredu, Eziom Pinzanom.

- OPG-ovi i male poljoprivredne tvrtke u Istri uglavnom proizvode voće i povrće samo za zelene tržnice i prodaju na kućnom pragu. Iz razgovora s proizvođačima povrća utvrdili smo da postoji potreba za centrom za voće i povrće koji bi planski organizirao proizvodnju, otkupljivao proizvode, pakirao, plasirao i distribuirao voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je „Akcijski plan jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine“ s ciljem stvaranja nužnih preduvjeta za proizvođače voća i povrća za stvaranje tržišne pozicije za njihove proizvode. Planira se gradnja županijskih skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, koji bi uključili otkupne stanice, pakiranje i skladištenje voća i povrća te zajednički nastup na tržištu. Uvjereni smo da ćemo u Istri izgraditi jedan takav centar, kojim će upravljati buduća proizvođačka organizacija, odnosno sami poljoprivrednici, veli Pinzan.

Gradnja centra, kao i opremanje financirat će se Mjerom iz Programa ruralnog razvoja u 100 postotnom iznosu (85 posto sredstvima iz EU, a 15 posto iz državnog proračuna).Vlasnik zgrade i nositelj investicije bit će županija.

Kada bi bila organizirana proizvodnja svaki poljoprivredni proizvođač kao član Proizvođačke organizacije bavio bi se uzgojem nekoliko kultura koje bi unaprijed ugovorio te bi proizvodili planski poštivajući plodored. Istra ima još veliki potencijal za razvoj poljoprivrede, ima određena područja vrlo kvalitetne zemlje za poljoprivrednu proizvodnju. Na Poreštini se trenutno gradi i Sustav javnog navodnjavanja s akumulacijom za 550 hektara poljoprivrednih površina na kojima će uskoro biti moguće navodnjavanje bez kojeg nema moderne, organizirane, planske i stabilne proizvodnje povrća.

- Neobrađene zemlje ima dosta. Otvoreni su ili će se otvoriti natječaji svih općina i gradova u našoj županiji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

Budući da je godinama zemljište bilo neobrađeno, izuzetno je pogodno za ekološku proizvodnju koju posebno potičemo putem programa Istra Bio-regija. Imamo više od 30.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje će se u narednom periodu ponuditi u zakup našim poljoprivrednicima.

Zemlje ima, treba organizirati čitav sustav i to je put razvoja proizvodnje voća i povrća kao jedne od značajnih i potencijalno dohodovnih grana poljoprivredne proizvodnje, smatra Pinzan. Nalazimo se u području u kojem je radi klime moguće započeti ranije, i završiti kasnije s poljoprivrednom proizvodnjom na polju što našim poljoprivrednicima daje veliku prednost u odnosu na područja s kontinentalnom klimom. To moramo znati i moći iskoristiti, naglašava Pinzan.