DOC. DR. SC. SVEN MARIČIĆ, PIONIR 3D PRINTA U HRVATSKOJ

Pulski studenti printat će školski pribor za djecu iz Afrike


Pulsko Sveučilište Jurja Dobrile, donedavno najmlađe u zemlji, svojim novim, jedinstvenim studijskim programima uspjelo se zadnjih godina visoko pozicionirati među etabliranom konkurencijom. Prateći trendove u gospodarstvu i potrebe za novim kadrovima, uz tradicionalne pulske humanističke i umjetničke studije, Sveučilište se okreće prema STEM području i medicini, sve do japanologije te kineskog jezika i kulture. Ne čudi stoga da u Pulu dolaze studirati mladi iz čitave Hrvatske, uz brojne strane studente koji stižu preko međunarodnih razmjena.

Dolaze i profesori. Doc. dr. sc. Sven Maričić, mladi, 39-godišnji znanstvenik, rođeni Riječanin, na pulsko je Sveučilište došao prije dvije godine, kada se pokretao studij proizvodnog strojarstva, sada na novoosnovanom Odsjeku tehničkih studija, i Pula je već prepoznata kao centar 3D tehnologija u Hrvatskoj. Naime, Maričić je pionir tehnologije 3D printa u nas i njegovoj primjeni u biomedicini. Najpoznatiji riječki kirurzi s njegovim su 3D modelima proteza izvodili revolucionarne operacije. Trenutno polovicu profesorske satnice odrađuje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje je ujedno voditelj Centra za biomodeliranje i inovacije u medicini, a drugu polovicu na pulskom Sveučilištu, gdje je pomoćnik rektora za nove tehnologije.

Industrija 4.0 

- Već tijekom studija odlazite u inozemstvo na usavršavanje. Radili ste u laboratoriju na sveučilištu u Helsinkiju, bili stipendist tvornice Volvo gdje ste radili s robotima, u Rumunjskoj učili o 3D printu, sve do nedavnog studijskog boravka u Kini. Ipak ste se vratili i radite u Hrvatskoj. Mislite li da će se i današnja mladost jednog dana vratiti, s novim znanjima?

- Ne mogu reći sa sigurnošću. Osobno se nadam da su to odlasci privremene naravi, ali na svakom od nas u našem društvu je da pridonese da nam se ti mladi vrate i donesu dobrobit svima nama, a ne da im inozemstvo bude trajno rješenje.

- Što ste vi sve dobili od boravka u inozemstvu, od odnosa prema ljudima do odnosa prema znanosti, znanju?

- Radio sam s vrhunskim stručnjacima, autoritetima u svojem području. Upoznao sam neke od ljudi koji danas kreiraju ovo naše tehnološko društvo i vuku nas naprijed. Na to sam jako ponosan, to su ljudi koji inspiriraju. Slažem se da postoje zemlje koje su apsolutno razvijenije od nas, koje puno više ulažu u socijalni, ekonomski, znanstveni razvoj, ali ono što je bitno je da i mi imamo šansu to ovdje napraviti. Svojim studentima kažem da su oni posebna generacija jer su u prilici kreirati svoja radna mjesta kroz svoje ideje, realizaciju svojih ideja, kroz start-upove kakve imamo i mi na pulskom Sveučilištu.

- Iz tih je start-upova izašao i 3D printani mikroskop, prvo intelektualno vlasništvo koje je registriralo Sveučilište Jurja Dobrile, a koji će kao jedna od najboljih nacionalnih inovacija predstavljati Hrvatsku na finalu European Start-Up Awards u Londonu. Najavili ste širenje projekta. Što je sljedeće?

- Već smo u pregovorima s partnerima iz privatnog sektora i najvjerojatnije ćemo licencu prepustiti privatnoj tvrtki koja bi preuzela proizvodnju i prodaju. Imamo jako puno upita, mnogi žele podržati projekt. Pulsko Sveučilište okreće se novim tehnologijama, novim alatima - industriji 4.0. Uskoro ćemo otvoriti i veliki 3D laboratorij koji će imati desetak i više 3D printera, na kojima će moći raditi naši studenti. Po mojem saznanju, bit će to najveći laboratorij na nekom hrvatskom sveučilištu u određenoj tehnologiji. Uspjeli smo to uz pomoć vlastitog promišljanja sredstava i vlastitog zalaganja. Jednostavno, imamo strategiju da organski rastemo. Nakon europskog uspjeha, ovo je logičan korak naprijed. Ovime postavljamo tehnološku infrastrukturu, plimu koja će nas kasnije sve dizati. Ono što motivira naše studente, motivirat će i naše gospodarstvenike. Moći ćemo održavati seminare i za one koji nikada nisu vidjeli niti čuli ništa o 3D printu. To je ujedno primarna funkcija znanosti: da obrazuje, motivira i daje poticaj nekome tko se do sada nikad nije time bavio. Posebno nam je važna suradnja s privatnim učilištima, poput primjerice s Visokom poslovnom školom PAR, od njih imamo prilike brže pristupiti gospodarskom i tržišnom segmentu.

(Duška PALIBRK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter