DOBITNIK DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST
DOC. DR. SC. SVEN MARIČIĆ: BUDUĆNOST JE POSTALA SADAŠNJOST, a oblikuje se znanjem, zdravim razumom i ljudskim kvalitetama
Mi smo već u nekim segmentima uveli robote na Sveučilištu u Puli. Budućnost je postala sadašnjost. Što prije prihvatimo tu činjenicu, bit će nam svima bolje. Znanje u kombinaciji s dozom zdravog razuma jedini je alat s kojim se budućnost može oblikovati. Čvrsto vjerujem da i naše društvo može slijediti primjere drugih, tehnoloških naprednijih zemalja. Međutim, da bi uopće krenuli na taj put bilo bi dobro poraditi na nekim drugim, prvenstveno ljudskim, a ne tehnološkim vještinama, kaže Maričić
Doc dr. sc. Sven Maričić, pomoćnik rektora pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, dobitnik je prestižne Državne nagrade za znanost za 2017. godinu koju mu je za iznimna dostignuća dodijelilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ovaj pionir 3D tiska nagrađen je za popularizaciju i promidžbu u području tehničkih znanosti, a posebno u primjeni aditivnih tehnologija u biomedicini. Mladi 39-godišnji znanstvenik na pulsko je sveučilište, gdje rukovodi Znanstveno-istraživačkim institutom Visio, stigao prije dvije godine iz Rijeke, gdje je također angažiran na Medicinskom fakultetu, gdje rukovodi Centrom za biomodeliranje i inovacije u medicini. Rođen je u Rijeci, živi u Delnicama, a po polovicu radnog vremena provodi u Puli i rodnom gradu. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci, doktorirao u području biotehnologije, uz mentore sa strojarstva i medicine. Održao je niz pozvanih predavanja u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, od Danske pa sve do Dubaija, a gostovao je i u Africi. Znanstveni savjetnik postao je prije pet godina, kao jedan od najmlađih u svojem znanstvenom području u Hrvatskoj.
- Što Vam znači državna nagrada za znanost?
- Zahvalan sam Upravi Sveučilišta Jurja Dobrile koja me i predložila za ovu nagradu, a također sam vrlo zahvalan i Upravi Medicinskog fakulteta u Rijeci. To je najveća državna nagrada koju jedan znanstvenik može dobiti kod nas. Velika je to čast jer motivira ne samo mene koji po svojoj profesiji trebam motivirati druge, nego motivira i sve moje studente, kolege i suradnike. Poslije profesora Marinka Škare i Soumitre Sharme, treći sam dobitnik ove prestižne državne nagrade u povijesti pulskog sveučilišta, pa je zadovoljstvo tim veće. Nagrada u sebi sadrži i financijsku komponentu, zasad ne znam o kolikom je iznosu riječ, ali novac ću usmjeriti u humanitarne svrhe, polovicu u Puli, odnosno Istru, a polovicu u Primorsko-goransku županiju gdje djeluje nekolicina humanitarnih udruga i od srca se nadam da će im biti od koristi.
- Jedan ste od pionira 3D tiska ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji, zbog čega ste i nagrađeni ovim visokim priznanjem. Vaš 3D mikroskop razvijen u institutu Visio koji djeluje u sklopu Sveučilišta Jurja Dobrile nagrađen je na europskom natjecanju, razvijate robotske ruke…
- Ja sam jedan od pionira u tom području u aditivnim tehnologijama u biomedicini, što je i navedeno u obrazloženju nagrade i to mi je velika čast jer sam 2007., prilikom izrade doktorske disertacije, imao tu čast i sreću uvesti našu zemlju u elitni klub zemalja koje mogu primijeniti visoke, nove tehnologije u biomedicinu, konkretno u kirurgiju. U sklopu ljetne znanstvene škole koju je organizirala tvrtka Ericsson Nikola Tesla, što nam je bila velika čast jer nam je to jedna od prvih suradnji, izradili smo prototip robotskih ruku koje su studenti iz Varaždina, Zagreba, Rijeke i Pule opremili elektronikom i upravljačkim dijelom. Cijeli projekt predstavljen je prošli petak.
- Vaše su 3D proteze ugrađivane i pacijentima na riječkom KBC-u. O kakvim se operacijama, odnosno protezama radi i kako ih operirani pacijenti podnose?
- Ne samo proteze, u 3D području imate i implantate, epiteze (proteze lica, op.a.), nadomjeske, vizualizacije i jako puno stvari. U vođenju operacija danas liječnicima puno pomaže vizualizirani model izrađen na računalu i upravo na temelju tog modela oni mogu planirati operaciju i izvesti je puno sigurnije i u nekim slučajevima puno brže od nekakvog klasičnog pristupa. Imamo nekoliko uspješno ugrađenih proteza, implantata. U ovih 11 godina imali smo 25 do 30 case studyja. Centar za biomodeliranje i inovacije u medicini pri Medicinskom fakultetu u Rijeci snažno je fokusiran na primjenu novih tehnologija i konstantno razmišljamo o optimizaciji. Sad smo fokusirani na vizualizacije za medicinske potrebe kako bi se mogli planirati operativni zahvati.
- Koje su daljnje mogućnosti konkretne primjene 3D tiska u medicini koje razvijate u institutu Visio, ali i u drugim djelatnostima? Vi ste i voditelj centra za biomodeliranje i inovacije u medicini pri Medicinskom fakultetu u Rijeci.
- Na institutu Visio u Puli trenutno ne razvijamo, niti se bavimo biomedicinskim područjem, to radimo na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ovo što radimo u Puli je velika stvar jer smo nedavno predstavili javnosti naš 3D laboratorij s 11 printera gdje su nam veliku čast ukazali kolege sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, došao je njihov dekan, potpisali smo ugovor o
suradnji i ugostili čelne ljude iz Centra za aditivne tehnologije, najvećeg centra za 3D tehnologije u Hrvatskoj. Vrlo smo ponosni što su nas podržali. U fazi smo uhodavanja strojeva, iako smo već s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, u sklopu njihove ljetne škole, isporučili dizajn robotske ruke koje su postale funkcionalan prototip ruke. One će zasad služiti za edukaciju studenata, iako želimo konstantno osluškivati potrebe tržišta. Sve poklone koje smo dijelili u nedavnoj Noći istraživača isprintali smo 3D printerima, male verzije mikroskopa te razne druge modele. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
