Tema koja se u posljednje vrijeme sve češće provlači u javnim raspravama, ali i među građanstvom, jest ona oko priuštivog stanovanja. Priuštivo stanovanje je ono koje podrazumijeva da na njega ne trošimo više od 30 posto dohotka.

Već u samoj definiciji pojma nailazimo na ključni problem, jer tržište diktira neka sasvim druga pravila, a prosječne plaće zorno pokazuju da je priuštivo stanovanje daleko od stvarnosti i mnogima nedosanjani san. Uzevši u obzir sve parametre prema podacima koji su nam dostupni, u periodu od 2010. do 2022. godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle su 79,9 posto, dok su samo u posljednje tri godine cijene stambenog kvadrata skočile i do 47 posto.

Natprosječno visoke cijene

Budući da podaci opisani brojkama govore više nego svaki drugi dojam, ozbiljno se shvaća potreba da se po tom pitanju nešto konkretno učini. Vlada je prošlog mjeseca donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, a u Sabor je uputila izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji radi ublažavanja negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve nekretnine i povećanja ponude priuštivih stanova.

Ovom kombinacijom mjera namjera je ostvarivanje tri cilja: povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja te korištenje prostora u funkciji stanovanja. Osim toga, Vlada je donijela i Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027. kojim se donosi niz mjera za povećanje dostupnosti stanova, posebice za one koji imaju primanja ispod prosjeka, ali iznad granice siromaštva.

Porast cijena nekretnina nije na svim područjima Hrvatske istovjetan, ali rast cijena nekretnina nadmašuje povećanje prosječnih plaća. Primjerice, Istarska županija s prosječnom cijenom kvadrata stana od 3.750 eura/m2 najskuplja je u Republici Hrvatskoj.

Na samom vrhu nalazi se i po cijeni kvadrata kuće koja je dosegla vrtoglavih 3.142 eura/m2. Prosječna plaća Istrijana je 1.277 eura, pa tako uz rok otplate 30 godina i kamatnu stopu od tri posto, prosječan Istrijan može podići kredit u visini od 97.010,46 eura. Za taj iznos doslovno može u svojoj županiji kupiti stan od 26 m2 te se s ovakvom situacijom susreće većina građana.

Kad bi usporedili, cijene u Istri koje su natprosječno visoke, prosječni istarski stanovnik, za iste novce, u Požeško - slavonskoj županiji može kupiti gotovo tri puta veći stan. Svjesne problema priuštivog stanovanja, neke su općine pribjegle natječajima pod povoljnim uvjetima.

Primjerice, Općina Motovun raspisala je javni natječaj za osnivanje prava građenja na pedeset godina na četrnaest građevinskih čestica prosječne površine 722 kvadrata u općinskom vlasništvu radi izgradnje obiteljske kuće, s mogućnošću kasnijeg otkupa nekretnine. Općinsko vijeće Sv. Nedelje donijelo je Odluku o donošenju IX. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sv. Nedjelja.

Novim izmjenama i dopunama Općina je u Sv. Martinu dobila na raspolaganje 13.248 četvornih metara građevinskog zemljišta kojega će po povoljnim uvjetima davati mladim obiteljima. Početkom godine Općina Sveti Petar u Šumi raspisala je javni poziv za podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje radi utvrđivanja liste reda prvenstva.

Još davnih dana Općina Bale se 2004. godine pozabavila ovim egzistencijalnim pitanjima, a 2017. godine doživjela je streloviti uspjeh. Naime, na području Grote osigurano je stotinjak parcela za gradnju obiteljskih kuća za korisnike projekta "Parcela za jednu kunu".

Doduše, nisu svi u mogućnosti sudjelovati na natječajima, ali ni graditi kuće po ne znam kako povoljnijim uvjetima. Što se tiče onih koji plaćaju podstanarstvo, u Puli je sve teže pronaći čak i manju kvadraturu stana ispod 600 eura. Vidljiv je i trend porasta ponude stanova za dugoročni najam, ali cijene su doista zahtjevne za kućanstva; da ne kažemo kako to izgleda u praksi kad je u pitanju jednočlano kućanstvo te je na raspolaganju jedna plaća s kojom se pokrivaju troškovi stanovanja.

Usporedbe radi, najveću cijenu najma na koju smo naišli traže za luksuzan stan od 85 kvadrata i mnogima nedostižan iznos od 1.700 eura. Cijene su, inače, poprilično neujednačene, ali razlike su ponajviše vidljive ovisno o kvartu u stupnju uređenosti prostora. Primjerice, stan od 60-ak kvadrata nudi se po cijeni od 700, ali i od 1.300 eura.

Nacionalni plan

Hoće li Nacionalni plan kojim bi se u sljedeće tri godine, kako je najavljeno, uložilo 530,3 milijuna eura donijeti mogućnost priuštivog stanovanja za većinu onih koji tu potrebu imaju, ostaje da vidimo. No na vidljive pomake u području priuštivog stanovanja morat ćemo pričekati jer će u sljedeće tri godine, prema akcijskom planu, većina novca (401 milijun, odnosno 75 posto), biti uložena u energetsku učinkovitost.

Tek 14 posto novca (76,3 milijuna) otići će na priuštivo stanovanje. Kroz Program priuštivog najma, jednu od najvećih novina javne politike u području stanovanja, država bi u funkciju ove godine trebala staviti tek 150 stanova; sljedeće godine njih još tisuću, a 2027. godine još dvije tisuće.

O svemu tome raspravljat će se na konferenciji "Priuštivo stanovanje - izazovi i prilike" koja se u organizaciji Glasa Istre održava u Puli, 15. travnja. Sudionici konferenciji su Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, koordinatorica EPPa u HOUS odboru, pulski gradonačelnik Filip Zoričić, zatim Vedran Prica, direktor Spatium nekretnine d.o.o., Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etičko financiranje, Anica Petričević, menadžerica razvoja strateških inicijativa u Erste banci te Jasmina Bašić, predsjednica Društva arhitekata Istre.

Povezane vijesti

• Pula domaćin međunarodne znanstvene konferencije
• Ekstremne vremenske prilike već su naša svakodnevnica
• Cjelogodišnji turizam na krilima uspješnih poduzetnica