Uz bušenje druge cijevi cestovnog tunela kroz Učku, prošlog tjedna najavljena rekonstrukcija i modernizacija istarske željeznice bez sumnje će biti najznačajnija, ali i najuzbudljivija investicija u prometnu infrastrukturu Poluotoka ovog desetljeća. Najznačajnija zato što će za njezinu realizaciju trebati osigurati između 70 i 80 milijuna eura, a najuzbudljivija zato što će Istranima, ali i mnogim njihovim gostima vratiti jedno danas izuzetno popularno prijevozno sredstvo kojim će moći brzo i sigurno putovati Istrom.

Sigurnije putovanje

Što to točno znači svakako će precizno definirati budući izrađivači Studije koja će definirati glavne parametre ovog projekta. No već i prve informacije i planovi naručitelja iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i HŽ infrastrukture najavljuju vrlo ambiciozne ciljeve i temeljito buđenje ove dugo godina uspavane istarske "ljepotice". Planovi predviđaju temeljitu rekonstrukciju devedesetak kilometara željezničke pruge od granice sa Slovenijom, preko Buzeta, Lupoglava i Pazina do Pule, kojom bi se na pojedinim dionicama pruge omogućilo prometovanje brzinama od 140 do 160 kilometara na sat, odnosno dvostruko brže nego što se njome danas prometuje! Osiguravanjem željezničko-cestovnih prijelaza ukinulo bi se ograničenje brzina koje je trenutno na snazi na pojedinim kraćim dionicama te bi se povećala sigurnost cestovnih vozila u prijelazu. Uz to, jedan od ciljeva je i da željeznica u budućnosti ima što manji "otisak" na okoliš, odnosno da u ekološkom smislu bude najčišći način putovanja Istrom. Zbog toga se planira zamjena dizelske vuče na pruzi, te potencijalna elektrifikacija ili uvođenje alternativnih goriva poput vodika za pogon željezničkih vozila. Planiranim zahvatima, smatraju u Vladi i HŽ-u, povećat će se atraktivnost željezničkog prijevoza u Istri, te pružiti kvalitetna alternativa sve intenzivnijem cestovnom prometu.

Povratak tradiciji

Oživljavanje željezničkog prometa na neki je način i povratak tradiciji kad su u pitanju putovanja ovim krajevima s obzirom na to da je ova pruga izgrađena i puštena u promet prije punih 145 godina, a početkom 20. stoljeća u funkciji je bila i uskotračna pruga Parenzana koja je povezivala Trst i Poreč. Međutim, Parenzane već dugo nema, a zadnja obnova ove pruge završena je još sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, izuzev dionice od granice do Buzeta koja je koliko toliko "pokrpana" 2006. godine. Zub vremena u međuvremenu je učinio svoje, pa se i broj vlakova i putnika iz godine u godinu sve više smanjivao tako da se, izuzev za rijetke učenike i radnike koji se još koriste njime, putovanje vlakom u Istri danas više doživljava kao romantična avantura nego kao ozbiljna mogućnost putovanja između dva odredišta. Spomenuti plan i rekonstrukcija bi sve to trebali promijeniti, a prvi korak ka tom cilju trebala bi biti spomenuta Studija. Ako u procesu njezine izrade ne bude nekih neplaniranih zastoja, ona bi trebala biti zgotovljena tijekom naredne dvije godine, te nakon toga služiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije koja će se koristiti za traženje sredstava iz europskih fondova koja će omogućiti da ova investicija bude što prije pokrenuta i realizirana.

Povezane vijesti

• PORUKA IZ HŽ-a: Istarske željeznice nećemo ukinuti, nego obnoviti
• Inicijativa pulskog tima za oživljavanje željeznice: TURISTIČKI VLAKOVI NA VODIK U ISTRI. ZAŠTO NE?
• ISTRA NA SLIJEPOM KOLOSIJEKU U Rijeku vlakom iz Praga stižu tisuće turista. Većini je krajnja destinacija Istra, no put do Poluotoka ne mogu nastaviti željeznicom. Po svemu sudeći, ništa se tako skoro NEĆE PROMIJENITI...