Zeleni vlak iz Ljubljane jedina je direktna željeznička veza s ostatkom Europe (Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Svečani doček češkog turističkog vlaka u Rijeci postavio je - uz pohvalu dobroj i prihodovnoj biznis zamisli - i upit zašto takvih vlakova nema i za Istru, odnosno Pulu. Turistički radnici koji rade u kampovima te mali iznajmljivači otvoreno kažu kako velik dio turista s češkog turističkog vlaka istog trenutka po prispjeću na riječki željeznički kolodvor prijeđe preko ceste do autobusne stanice i uhvati prvi autobus za Umag, Poreč, Rovinj, Pulu i druge destinacije širom Istarske županije koje turisti iz Češke, kao i brojni drugi, vrlo dobro poznaju i godinama posjećuju.
Odgovor na pitanje zašto nema linije s kolodvora Prag - Hlavni mogao bi se pronaći u stanju u kakvom se nalaze Istarske željeznice koje su, budući da nisu izravno spojene s ostatkom hrvatske željezničke mreže, već tri desetljeća svojevrsni slijepi kolosijek na kojem ipak protutnji poneki, uglavnom lokalni vlak.
Prema podacima Hrvatskih željeznica - Putničkog prijevoza, tijekom pretkorozne, 2019. godine na području Istarske županije prevezeno je oko 170.000 putnika za koje je vozilo trideset vlakova. Računica pokazuje da se istarskim prugama preveze 465 putnika na dan, što je svakako manje od autobusnog prometa na prigradskim linijama prema Puli. Štoviše, kapacitet putnika jednog tramvaja koji vodi, recimo, od zagrebačkog okretišta Črnomerec prema Trgu bana Jelačića približno je 500 putnika.
Istarskim željeznicama prošle je godine svakog dana putovao isti broj putnika kao u jednom zagrebačkom tramvaju u jednom polasku pa nije neobično da se o tom problemu ove godine govorilo i u Hrvatskom saboru.
Glavna istarska pružna prometnica, dionica R 101 od Pule do državne granice sa Slovenijom, osposobljena je, kažu u javnom poduzeću Hrvatske željeznice - Infrastruktura za promet putničkih i teretnih vlakova. Cijela dionica nije u jednakoj spremnosti za održavanje brzine vlakova, na nekim se mjestima vozi sporije zbog lošeg stanja željezničke pruge.