U zaseoku Županići pored Labina 12. ožujka 1847. godine rođen je Josip Belušić (Giuseppe Bellussich), izvanserijski um, izumitelj brzinomjera koji je svojim izumom pomogao mijenjati svijet na bolje, a ujedno je danas svrstan među najpoznatije izumitelje svijeta. Školovao se u Pazinu, studij je završio u Beču te se 1875. zaposlio na tadašnjoj Carskoj i učiteljskoj školi u Kopru kao profesor fizike i matematike, predavao je na njemačkom, talijanskom i ilirskom jeziku. Za svog radnog vijeka bio je ravnatelj Pomorske škole u Castelnovu blizu Trsta, a dodijeljena mu je bila i titula docenta Akademije. 

Preteča današnjeg tahografa i taksimetra 

Svoj izum kojeg je prvi puta predstavio javnosti 1887. godine nazvao je Velocimetar. Novinari su tada bili oduševljeni njegovim izumom shvativši da nije mjerio samo brzinu već i niz drugih radnji te je preteča današnjeg tahografa i taksimetra. Kako bi Belušić svoj višenamjenski izum patentirao, mijenja mu naziv iz velocimetar u "controllore automatico per vettura" te ga prijavljuje 1888. Državnom uredu za patente u Beču. Uređaj je radio na električnu struju, a danas je neizostavan dio svih prometala, automobila, kamiona, autobusa, aviona, vlaka... Belušić 1889. sudjeluje na svjetskoj izložbi u Parizu, pobjeđuje u užem krugu iako je te godine pozornost plijenio Eiffelov toranj. Njegov izum je francuska akademija pohvalila i nagradila zlatnom medaljom i diplomom, a godinu dana kasnije prvih 100 brzinomjera je ugrađeno u pariške kočije. Original patenta čuva se u Državnom arhivu u Beču, preslika originala zauzela je svoje zasluženo mjesto na mrežnim stranicama patentnog ureda SAD, a u Hrvatskoj je našla svoje mjesto u Muzeju policije u Zagrebu. 

Znanstvena baština svjetskih razmjera 

Meštrovićev paviljon u Zagrebu ugošćuje multidisciplinarni projekt izložbe u razdoblju od 12. veljače do 15. svibnja, pod nazivom Hrvatska svijetu na temelju istraživanja i ideja Večernjeg lista ukoričenog o hrvatskim izumiteljima s ciljem revitalizacije najistaknutijih domaćih znanstvenika koji su dosegli svjetske vrhunce, među kojima je i naš genijalac.

Labinština se s pravom diči Josipom Belušićem koji nam je ostavio u nasljeđe znanstvenu baštinu svjetskih razmjera ali ga do sada nije dostojno obilježavala poput nekih drugih velikana i događaja iz svoje povijesti. Suveniri s motivom velocimetra mogu se naći u Zagrebu kod Lana"s Duckass ali ne i na Labinštini, a na sadašnjoj je generaciji lokalnih političara i turističkih djelatnika da sa ponosom živi predugo usnulu uspomenu na Josipa Belušića u svojoj turističkoj destinaciji kroz prezentaciju i ponudu na uspomenu briljantnog velikana ovoga kraja. 

Nova turistička ponuda 

U revitalizaciji i realizaciji zasigurno veliku ulogu trebala bi imati i Općina i Turistička zajednica Svete Nedjelje u kojoj se nalaze Županići. Ideja oživljavanja mogla bi pronaći svoj čvrsti put kroz turistički promotivno-informativni materijal Istarske Županije, i drugih TZ-a. I to pričama turističkih vodiča, kroz satove fizike u školama, proizvodnjom suvenira i plasiranjem tih proizvoda te pravnim putem zatražiti kopiju nacrta izuma. - Sve to bi se moglo implementirati i uređenjem spomen kuće i spomen obilježja, nazivom ulica, postavljanjem bista, kontaktiranjem potomaka u svrhu autentičnosti informacija i dugoročno otvaranjem centra za posjetitelje s tematikom razvoja i usavršavanja velocimetra kroz stoljeća, kaže Miranda Škalamera, dijalektalna pjesnikinja i autorica knjige za djecu iz općine Sveta Nedelja. Ističe kako bi prvi korak kojega možemo bila posjeta izložbe u Meštrovićevom paviljonu u Zgrebu koja je otvorena svakodnevno od 9 do 21 sat. Naravno, organizirana u skladu s epidemiološkim mjerama. Informacije o kartama mogu se pronaći na stranici Entrio.

Povezane vijesti

• Stellantis se zbog nestašice čipova vraća analognim brzinomjerima