"Ako se osvrnemo na proteklih dvadeset, trideset godina vidljivo je da su na području Istre značajna sredstva uložena u cestovnu infrastrukturu. U tijeku su radovi na izgradnji druge cijevi tunela kroz Učku, čeka nas izgradnja drugog traka prema Matuljima i određene investicije na zapadnom kraku Istarskog ipsilona, međutim znamo da se sve to skupa gradi po koncesijskom modelu", kazao je istarski župan Boris Miletić u uvodu konferencije "Inicijativa za revitalizaciju željezničkog prometa u Istarskoj županiji" koja je, u organizaciji Istarske županije, održana početkom ovog tjedna u Labinu.

Najslabija prometna točka

S druge strane, dodao je župan Miletić, ako gledamo zračni promet, do izbijanja pandemije koronavirusa godišnji promet u Zračnoj luci Pula dosegao je brojku od 800 tisuća putnika te župan smatra da, nakon završetka ove 'covid faze', ima veliku perspektivu oporavka.

- Kad govorimo o pomorskom prometu, uz najave daljnjeg razvoja Luke Bršica, vidim veliki potencijal u izgradnji putničkog terminala u Puli. Na koncu dolazimo do teme koja nas je danas okupila, a to je željeznica u koju, objektivno govoreći, u zadnjem razdoblju ne da se nije ulagalo, već se naprosto radi o segmentu koji je u najnezavidnijem položaju kad govorimo o našoj prometnoj infrastrukturi, kazao je istarski župan. Željeznica je, prema Miletićevim riječima, već godinama, u svakom smislu, „najslabija točka hrvatskog, pa i istarskog prometa“. Ona je neelektrificirana, spora i degradirana u svakom smislu, kazao je župan navodeći primjer trase Lupoglav-Štalije koja je izvan prometa od 2009. godine, kao i činjenicu da se u putničkom prijevozu još uvijek koriste stari, nepouzdani diesel-motorni vlakovi s prosječnom voznom brzinom oko 60 kilometara na sat.

- Kad se radi o velikim infrastrukturnim projektima poput izgradnje nove željeznice ili novih cesta jedno od najsloženijih pitanja koje prethodno treba riješiti su imovinsko-pravni odnosi. Na sreću, još od doba stare Austrije, željeznica u Istri ima svoje trase, dakle imovinsko-pravni odnosi su riješeni, i držim da je kroz sredstva koja Hrvatskoj stoje na raspolaganju, kako iz Europe, tako i kroz nacionalnu komponentu, prugu u Istri moguće u kratkom roku revitalizirati i staviti u funkciju. Potrebne su nam samo nove, moderne, lokomotive koje će osigurati kvalitetan, brz i siguran promet, kako našim građanima i dragim gostima koji dolaze u Istru, tako i našem gospodarstvu, kazao je Miletić i dodao da je revitalizacija željeznice u Istarskoj županiji itekako potrebna i kad se govori o očuvanju okoliša, te da je željeznički promet ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza.

Zahvalio se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Vladi RH što su prepoznali važnost tog projekta te poručio da im Istarska županija želi biti otvoren i aktivan partner u realizaciji programa obnove i modernizacije istarske željeznice.

Željeznički tunel kroz Učku?

Komentirajući gdje se u čitavoj ovoj priči nalaze davni planovi vezani uz izgradnju željezničkog tunela kroz Učku, Miletić je kazao kako treba vidjeti postoje li ekonomski parametri koji bi zadovoljili jednu tako veliku investiciju.

- Mislim da je nama, kada je putnički promet u pitanju, glavni cilj osposobiti pravac prema Divači i dalje prema srednjoj i zapadnoj Europi. Kada je u pitanju teretni promet daljnjim razvojem Luke Rijeka sumnjam da će se značajnije širiti opseg poslova Luke Bršica, međutim hoće li jednoga dana željeznička veza kroz Učku biti komercijalno zanimljiva i isplativa to nam ostaje za vidjeti. Držim da se u ovom trenutku svi trebamo fokusirati na obnovu i modernizaciju postojeće pruge. Idemo obnoviti taj pravac prema Sloveniji i iskoristiti ono što danas željeznica nudi, a to je, s jedne strane, kvalitetniji i ekonomičniji transport ljudi i roba, a s druge značajno manje emisije ugljičnog dioksida, a znamo da je cilj Europske unije tu vrstu emisija u dogledno vrijeme smanjiti za čak 90 posto, kazao je Miletić.

Zamjenik župana i inicijator ove konferencije Tulio Demetlika kazao je na panelu kako je Istra jako zainteresirana za obnovu i modernizaciju 143 kilometara pruge koju ima na svom prostoru te da je inicijativa za organizaciju ove konferencije potekla iz aktivnosti politike u suradnji s lokalnim gospodarstvenicima.

- Nakon što se u zadnjih 20 ili 30 godina obnovilo i revitaliziralo gospodarstvo u Istarskoj županiji, ono je značajno izvozno orijentirano, a za taj svoj izvoz koriste uglavnom kamionski prijevoz. Europa je kroz 'Zeleni plan' poručila da moramo smanjiti emisiju u prometu i ovo je sada odlična prilika da kroz oživljavanje željezničkog prometa to i učinimo. Silne stotine tisuća tona koje se proizvedu u Istarskoj županiji i izvoze, kao i materijal koji dolazi u Istru, opterećuje prije svega naše ceste, odnosno onu infrastrukturu koja je bila potrebna da se razvije naše gospodarstvo, kazao je Demetlika poručivši kako je obnova i modernizacija postojeće pruge najbolji način da se ta cestovna infrastruktura zaštiti i očuva. - Nakon Istarskog ipsilona, vrijeme je za Istarsku lambdu, poručio je zamjenik župana.

Nužne su veze s Europom

Direktor Rockwool Adriatica Aleks Fonović kazao je kako 90 posto sirovine u tu tvornicu stiže iz kamenoloma u Orahovici te da su donedavno kamen prevozili vlakovima do Rijeke, a zatim kamionima u tvornicu u Potpićnu.

- Prije nekih šest mjeseci izgubili smo lokaciju u Rijeci zbog širenja industrijske zone te sada 100 posto naših sirovina, a i gotovih proizvoda, vozimo kamionima, kazao je Fonović dodajući kako se radi o stotinjak kamiona koji dnevno ulaze ili izlaze iz njihove tvornice. Rockwoolu se, kazao je, prilikom dolaska 2007. godine, kao "dio paketa" nudila uspostava željezničkog prometa s obzirom na to da pruga prolazi doslovce 400 metara od tvornice.

- Jedan od razloga zbog kojih je Rockwool odlučio investirati više od 140 milijuna eura u Potpićan bila je i ta mogućnost korištenja željeznice koja je daleko ekonomičniji prijevoz od ovog kamionima, no ona se nikad nije realizirala. Stoga je meni jako drago da svi zajedno razgovaramo o revitalizaciji pruge jer vjerujem da je to projekt izuzetno važan, ne samo nama, već i mnogim drugim istarskim gospodarstvenicima, rekao je Fonović.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić istaknuo je da je Istra uvijek bila na nekim prekretnicama, ali je danas najrazvijenija hrvatska županija.

- Kada pogledamo prometnu infrastrukturu, van Istarskog ipsilona, ona ne prati razvoj Istre i zato mi je drago što je pokrenuta ova inicijativa. Želja nam je da istarska željeznica bude spojena s Europom, kao što je to bila prije sto godina, ali i s hrvatskom željeznicom, što nikad nije bila. Istra zaslužuje Lambdu, a realizirat će se ukoliko bude inicijative, mudrosti i zajedništva, rekao je gradonačelnik Labina.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić kazao je kako je nakon uspješnog restrukturiranja cestovnog prometa, na red došla željeznica te da prvi put u povijesti za realizaciju nekog projekta Hrvatska nema problema s financijama jer joj je na raspolaganju oko 5,5 milijardi eura iz EU fondova, nacionalne komponente i bankovnog sustava.

- U planu je obnova 780 kilometra pruga, u što je uključena i ona na području Istarske županije, kazao je Gospočić.

Istarski Sabor još 1866. godine trasirao današnji oblik željeznice

O povijesti željeznice u Istri govorio je na konferenciji povjesničar Andrej Bader. Tako se moglo čuti da je Istarski Sabor još 1866. godine trasirao današnji oblik željeznice. Potreba za izgradnjom željeznice u Istri javila se zbog razvoja različitih industrijskih djelatnosti, prije svega brodogradnje, te jakih vojnih interesa Austrije. Paralelno s izgradnjom pruge Beč - Trst, 1876. godine otvorena su za promet 122 kilometra pruge Divača – Pula s ogrankom od Kanfanara do Rovinja.

Zapadni dio Istre povezan je s Trstom tek početkom 20. stoljeća, kada je izgrađena i u promet puštena uskotračna pruga od Poreča do Trsta, čuvena "Parenzana",   koja je ukinuta 1935. godine. Pola stoljeća kasnije, krajem 1951. godine izgrađena je i otvorena pruga Lupoglav - Štalije namijenjena prvenstveno prijevozu raškog ugljena. Istarske pruge, pulska i raška, temeljito su obnovljene sredinom osamdesetih, međutim od osamostaljenja Hrvatske u njih se nije značajnije ulagalo te su u vrlo su lošem stanju, a odvojak prema Raši neupotrebljiv je već više od jednog desetljeća.

*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• OZBILJNO SE RAZMIŠLJA O IZGRADNJI ŽELJEZNIČKOG TUNELA KROZ UČKU: Oleg Butković ističe da se iz Istre puno uplaćuje u državni proračun i da je zaslužila velike infrastrukturne projekte
• HRVATSKE ŽELJEZNICE NA METI ISTRANA: Mogućnost ukidanja željezničkih linija u Istri izazvala burne reakcije. OGLASIO SE MINISTAR BUTKOVIĆ
• ANTON KLIMAN: Željeznica je svojevremeno oživjela Istru, bila je žila kucavica od iznimne važnosti za razvoj i život u ovim krajevima. DANAS JE OGROMAN NEISKORIŠTENI POTENCIJAL