Korado Korlević je prošlog petka, pred brojnom publikom u geodetskoj kupoli na Zvjezdarnici Višnjan na Tičanu, a u sklopu ciklusa predavanja za građanstvo Petkom u 7, održao predavanje pod naslovom "Neuralni elektronički hibridi".

U uvodnom djelu osvrnuo se na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata u Višnjanu koje je bilo izuzetno izazovno, ljudi su živjeli u teškim životnim uvjetima, a način života možda bi najbolje mogli predočiti kroz citat Franza Kafke "Probudio se, spavao, probudio se, spavao,…, koji jadan život. Smisao života je u tome da on u jednom trenu prestaje.".

Unatoč egzistencijalnim teškoćama tadašnjih Višnjanaca, stremljenje ka boljem životu, entuzijazam pojedinaca i njihova bezgranična upornost doveli su do razvoja znanosti i tehnologije u Višnjanu. Školska knjižnica pri Osnovnoj školi Jože Šurana Višnjan bila je tada izuzetno važno mjesto za djecu i mlade, pružala je svojevrstan izlaz iz mračne svakodnevice koja nije nudila ništa dobroga i upravo se odatle počela zahuktavati priča, uz nezaobilazan poticaj odgojno-obrazovnih djelatnika koji su radili s učenicima i polako pomicali granice mogućeg. Na taj način, nešto što je nekada bila ništa doli znanstvena fantastika za jedan neveliko naselje poput Višnjana, danas to isto živimo i prenosimo na mlađe generacije.

Višnjan je danas jedan od predvodnika razvoja u svjetskoj astronomiji. Važan prozor u svijet bila je i televizija, u ono doba čudo tehnike te su kroz godine, brojni filmski naslovi i junaci privlačili publiku temama iz područja SF-a, a jedna od najkontroverznijih je upravo tema Korlevićevog izlaganja - spajanje čovjeka i stroja. Kiborzi su nešto o čemu je publika prvi put saznala putem romana Martina Caidina (Božji stroj, 1986., Kiborg 1972.) te kroz ekranizacije Stari Divlji zapad redatelja Michaela Chrichtona, 1973. i Loganov bijeg redatelja Michaela Andersa 1976. Nitko nije ni slutio da će se sve to i više od toga pretočiti u realnost. Danas je umjetna inteligencija tema koja nas okružuje i polako preuzima poslove za koje su se nekad trošili ozbiljni ljudski reursi.

Europski parlament umjetnu inteligenciju definira kao sposobnost uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti te omogućuje tehničkim sustavima percipiranje okruženja, uzimanje u obzir onog što vide i rješavanje

problema da bi postigli neki cilj. U skladu s ubrzanom stopom razvoja umjetne inteligencije, kroz nekoliko godina, bit će nezamislivo živjeti bez iste u gotovo svakoj pori ljudskog života i djelovanja.

Zanimljivo je istaknuti da je 2016. godine umjetna inteligencija po prvi put pobijedila vrhunskog svjetskog majstora Lee Sedola u misaonoj igri GO. 2010. godine osnovana je Zaklada Kiborg (Cyborg Foundation) od strane Neila Harbissona koji je dao da mu se antena s čipom kroz lubanju ugradi u mozak i na taj način 2004. godine službeno postao prvi kiborg na svijetu. Budući da je Harbisson daltonist, naprava mu pomaže da vidi sve boje i to funkcionira i danas. Suosnivačica Zaklade je umjetnica Moon Ribas koja je u dio mozga ugradila seizmografski senzor koji joj omogućava da predvid potrese i intenzivno osjeća iste. Harbisson i Ribas u sklopu navedene organizacije pomažu ljudima da postanu kiborzi, brane prava kiborga i promoviraju "kiborgizam" kao umjetnički i društveni pokret.

Današnji transhumanistički pogled na svijet predstavlja naše umove i tijela kao zastarjele tehnologije i formate kojima je potrebna potpuna revizija. Posljedice i potencijalnu kolateralnu štetu čovječanstvo će tek otkriti. Što se tiče produljivanja životnog vijeka čovjeka, brojni podupiru američku Zakladu Metuzalem koja, između ostalog, drži patent za metodu epigenetskog reprogramiranja, odnosno vraćanja starosti pojedinačnih stanica u mladenačko stanje. Trenutno im je cilj učiniti "90godišnjanke novim 50godišnjacima". Poanta je u tome da ljudi dožive preko 100 godina, ali da budu savršena zdravlja jer nitko ne želi živjeti dugo i biti bolestan i nemoćan.

Korlević je na jednostavan i svima razumljiv način prezentirao zamršenost mogućnosti spajanja čovjeka i tehnologije, od primjene invazivnih metoda nekada, do visoko-sofisticiranih metoda u današnje moderno doba. Zvjezdarnica Višnjan danas je rasadnik znanja i mladih budućih znanstvenika. Brojni nekadašnji polaznici edukacijskih programa na Zvjezdarnici, danas su svjetski poznati i uspješni znanstvenici. Korlević nas je sa svojom intrigantnom temom potaknuo na razmišljanje, a brojna publika ga jednostavno nije htjela pustiti iz dvorane svojim pitanjima te je druženje potrajalo….Na kraju, svi oni koji misle da je budućnost na nama pojedincima i žele sami kreirati svoj život, pozvani su da se pridruže timu Zvjezdarnice Višnjan.