na današnji dan, godina je 2012.
Vremeplov Glasa Istre: U planu uređenje Titovog parka i gradnja Opće bolnice
(Arhiva Glasa Istre)
Na današnji dan prije točno 12 godina, u sam osvit 2013., Glas Istre obilježio je kraj godine izvještajem o važnim projektima i temama koje su obilježile Istru. Bila je to godina velikih ambicija, ali i izazova, godina kada se činilo da su mnoge stvari na prekretnici. Na tri stranice priloga o ključnoj investiciji za Istru, uz priložene prikaze i simulaciju bolničkog kompleksa s rasporedom odjela, kakvog znamo danas, pripremila je novinarka Duška Palibrk.
Desetljeće priprema
Investicija vrijedna gotovo 617 milijuna kuna trebala je donijeti modernizaciju zdravstvenog sustava, s novim modelom organizacije rada, modernim operacijskim blokovima i prostorima prilagođenim najnovijim dijagnostičkim i terapijskim metodama, rekao je tada ondašnji ravnatelj dr. Lems Jerin. No, nije sve teklo glatko – projekt je tada još čekao jamstvo Vlade kako bi se mogli raspisati natječaji za izvođače. Zanimljivo, ideja o novoj bolnici postojala je još od 1970-ih, izgradnja je započela u siječnju 2013. a svečano je otvorena u listopadu 2022. godine.
No, vratimo se u 2012. godinu i procesu koji je prethodio realizaciji bolnice. Nakon desetljeća intenzivnijih priprema, kompletirana je projektna dokumentacija, ishodovana građevinska dozvola, dogovoreni krediti s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj te jednom komercijalnom bankom i sad se čeka jamstvo Vlade za ovaj komercijalni kredit, što bi konačno otvorilo vrata raspisivanju međunarodnog natječaja za izvođače. Idejni projekt o novoj pulskoj bolnici postojao je još od 1970-ih, ali je tada planirana bolnica paviljonskog tipa, od čega se kasnije odustalo budući da uvelike otežava rad i povećava troškove. Projekt je obuhvaćao rekonstrukciju dvije najnovije zgrade u krugu bolnice - petokatnice poznate i kao Rodilište ili Ginekologija, izgrađene 1979. godine te susjedne jednokatnice - nazivane kao "Dijagnostika, Laboratorij ili Radiologija", a koja je izgrađena 1992. godine. Rečeno je bilo i da u krug bolnice pacijenti više neće moći automobilom, a da će se na mjestu visokih borova i središnjeg parka proširiti dijagnostika - zgrada II. Kako se pisalo, bolnicu paviljonskog tipa koja je na početku 20. stoljeća imala osam zgrada i 300-tinjak bolesničkih kreveta, u drugom desetljeću 21. stoljeća trebale bi zamijeniti dvije velike zgrade, kapaciteta oko 600 kreveta, međusobno povezane tzv. toplim hodnicima. Prema izvedbenom projektu, koji je u ožujku 2012. godine izradio pulski projektni biro Urbis 72, ukupna je vrijednost građevinskih radova oko 436,5 milijuna kuna, bez PDV-a, a opremanje prostora zahtijevat će dodatnih 180 milijuna kuna, pisalo se tada.
Uz projekt gradnje OB Pula, istoga dana objavljen je i intervju s uglednim znanstvenikom Ivanom Đikićem, koji nije štedio riječi kritike na račun tadašnjeg stanja hrvatskog zdravstvenog sustava. Kako je u tadašnjem razgovoru izjavio, ne postoji kritična masa koja želi promjene, većina podržava status quo, grčevito se bori za dosadašnje beneficije, a malo mari za znanstvenu izvrsnost. Istaknuo je da mladi kvalitetni znanstvenici sve više odlaze u inozemstvo, a oni koji ostaju u Hrvatskoj gube nadu da će se nešto promijeniti pa pristaju na kompromise, gubeći pritom svoje ideale i vizije.
Mrtvilo u Poreču
U starogradskoj jezgri Poreča, Vedrana Habereiter zabilježila je niz zatvorenih trgovina i lokala. Kako je jedna Porečanka komentirala, više se priča o tome koja se trgovina u gradu otvorila, već koja se zatvorila. No, u zimskom mrtvilu zatvorena su vrata bila i brojnih restorana, slastičarnica, oštarija. Pisalo se i da najskuplji najam prostora u starogradskoj jezgri koji su po odluci Grada mogli biti tri mjeseca u godini zatvoreni, plaćaju slastičari, zlatari, prodavači bižuterije i ugostitelji, a on je iznosio 16 eura. Poražavajući je i podatak da je 2008. godine na području Grada bilo aktivno 1.811 obrta, godinu dana kasnije bilo ih je pedesetak manje, naredne godine sedamdesetak, a početkom 2012. broj se smanjio na 1.553.
Na samom izmaku 2012. godine, tadašnji pulski gradonačelnik Boris Miletić donio je deset akata. Jedan od njih bilo je uklanjanje postolja i poprsja istarskih antifašista i njihova obnova, u sklopu najavljenog projekta krajobraznog uređenja memorijalnog prostora unutar Titovog parka u Puli. Na pulskoj ribarnici tog prosinca kupci su nailazili na skroman izbor – lovostaj na srdele, koji je započeo 15. prosinca, ispraznio je štandove. Ponudu su spašavali uzgojeni brancini i orade, uz pokoji "divljak", poput zubaca ili švoja.
Godina je donijela i poneke uspjehe, poput svečanog otvaranja obnovljenog Kaštela Bembo u Balama – projekta koji je lokalnoj zajednici vratio ponos na kulturnu baštinu. S druge strane, Grožnjan je zbog nedostatka sredstava bio prisiljen obustaviti stipendiranje, što je izazvalo razočaranje među mladima. Najavljen je u istom broju još jedan ambiciozan projekt pulskog Agroprodukta - gradnja vinskog podruma u blizini Pule, uz sadnju novih hektara vinograda. Tvrtka koja je tada već imala jedan vinski podrum u Vodnjanu, koji spada među najstarije u Istri, planirala je izgradnju još jednog, modernog podruma uz Medulinsku cestu. Izgradnja je planirana koncem 2013. ili početkom 2014. godine, no projekt koji je trebao postati atrakcija za ljubitelje vina, ostao je samo ideja na papiru.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
