VREMEPLOV
Na današnji dan U Glasu Istre 1993.: UNIŠTENA SPOMEN-PLOČA NOB-u U SAVUDRIJI
I nikome ta spomen-ploča nije smetala. Ona samo podsjeća da se i narod toga dijela Istre, Hrvati, Talijani i Slovenci, borio za oslobođenje od fašizma i prisajedinjenje svojoj domovini. Neka počinitelj bude svjestan da time nije uništio djela i osjećaje žitelja Savudrije, jer će u njima ostati sjećanje na sve ono pozitivno što je donio NOB - slobodu, skladan suživot među ljudima i materijalni napredak, poručili su iz SAB-a Umaga
Glas Istre 28. kolovoz 1993.
Prije nekoliko dana građane Pule zaprepastila su dva vandalska čina koje je javnost oštro osudila. Iščupana je, naime, bista partizana Lina Marianija koja je stajala u neposrednoj blizini Zajednice Talijana te je nacističko znakovlje osvanulo po zidovima i vratima Doma sportova "Mate Parlov".
Zbog tog nemilog događaja, listajući arhivske brojeve Glasa Istre i pripremajući današnji Vremeplov, u oko nam je upala vijest o sličnom sramotnom potezu kojim su uništena antifašistička obilježja, a koji je tada šokirao mještane Savudrije. Uz naslov "Necivilizacijski čin" na današnji dan prije 29 godina javljeno je da je u Savudriji - Bašaniji, na krajnjoj zapadnoj točki Istre i Hrvatske, nepoznati počinitelj vatrenim oružjem razbio spomen-ploču postavljenu na zgradi osnovne škole, a kojom je obilježen dan kada je izborena sloboda i usvojene Pazinske odluke.
- I nikome ta spomen-ploča nije smetala. Ona samo podsjeća da se i narod toga dijela Istre, Hrvati, Talijani i Slovenci, borio za oslobođenje od fašizma i prisajedinjenje svojoj domovini, prenio je tada Glas Istre priopćenje predsjedništva SAB-a Umaga. Napomenuli su pritom i neka počinitelj bude svjestan da time nije uništio djela i osjećaje žitelja Savudrije, jer će u njima ostati sjećanje na sve ono pozitivno što je donijela Narodnooslobodilačka borba - slobodu, skladan suživot među ljudima i materijalni napredak.
U istom je broju novina najavljeno održavanje tradicionalne fešte Sekovanje, kada se slavi mučeništvo ili glavosjek sv. Ivana Krstitelja, a u organizaciji Mjesne zajednice Koromačno i Društva sportova na moru iz Koromačna. Za sudionike je organizirana i bogata lutrija uz nastup Anelida. Iako je od ove vijesti i događaja prošlo gotovo trideset godina, da se povijest naročito ne mijenja, a tradicija nastavlja, dokazuje i jučerašnje izdanje ovog događaja. Naime, na tradicionalnoj fešti povodom blagdana Sekovanje brojne okupljene goste i mještane ponovno je ispred Društvenog doma zabavljala legendarna grupa Anelidi.
Ovo, doduše, nije bila jedina vijest o Koromačnu na današnji dan 1993. - pisalo se i da su predstavnici švicarske kompanije Societe Suisse de Ciment Partland SA u cementaru Koromačno investirali 55 milijuna njemačkih maraka. To je tada bila najveća inozemna investicija u Hrvatskoj, a Švicarci su tada najavili i daljnje ulaganje u ovu tvornicu.
Novinarka Gordana Čalić Šverko, koja i danas svakodnevno donosi zanimljive vijesti iz Istre, a osobito sa sjevera Poluotoka, izvještavala je tog dana o sjednici Gradskog vijeća Buzeta. Uoči sjednice vijećnici su čašom piva obilježili ponovni start proizvodnje u Buzetskoj pivovari i početak punjenja piva "Favorit" za tržište. U nastavku sjednice vijećnici su prihvatili Sporazum o udruživanju u Savez gradova i općina Istre i otoka, koji je potpisao tadašnji gradonačelnik Buzeta Boris Sirotić.
Pravu je buru izazvalo pitanje radnog vremena ugostiteljskih objekata. Iako je Sekcija samostalnih ugostitelja Udruženja obrtnika Buzeta predložila da se produži radno vrijeme ugostiteljskih radnji i disco barova do 1, odnosno do 4 sata ujutro, vijećnici su se odlučili zadržati postojeću odluku. Time su ugostiteljski objekti petkom, subotom i dan uoči praznika i dalje radili do 24 sata, a disco barovi do 2 ujutro.
Sekcija je kao argumente iznijela legaliziranje već postojećeg stanja, budući da bi objekti inače radili i duže, a usto i da bi njihovi vlasnici, uz produženo vrijeme kao što je to bilo u drugim gradovima, ipak uspjeli pokriti troškove, a kako ne bi morali zatvoriti barove. Prevladala su, u konačnici, razmišljanja da bi produživanje radnog vremena dovelo do narušavanja javnog reda i mira i dovodilo do raznih ekscesa i nesreća. Odlučeno je na istoj sjednici, pod inicijativom buzetskog gradonačelnika, da se sve manifestacije u narednom razdoblju odvijaju pod nazivom "Subotina 93" čime su nastojali povratiti dio tradicijskih običaja i inače vezanih za rujanske dane.
Zanimljivo je i da je upravo od tog broja Glas Istre, u pedesetoj godini svog djelovanja, proširio aktivnost i na područje dotadašnjeg kotora Buje. Odlučeno je to s obzirom da je Hrvatski glas nakon osam godina prestao izlaziti.
- Rješenjem tršćanskog pitanja i stvaranjem Istarskog kotara, kojim su obuhvaćene komune s područja dosadašnjeg kotara Buje, Hrvatski glas časno je izvršio svoj zadatak, pa je daljnje njegovo izlaženje postalo nepotrebno, rečeno je tada. Zbog toga se i srodio s Glasom Istre koji je od tog broja nadalje u svojim rubrikama pisao i o najvažnijim problemima Bujštine.
U istom se broju pisalo o velikom broju noćenja Austrijanaca u Rovinju, o tisuću osnovnoškolaca na području Pule koji su primili besplatne udžbenike, o novoosnovanom Teniskom klubu Medulin, o vječnim problemima sa smećem na pulskoj Stoji i Verudi - o kojima i danas gotovo svakodnevno pišu naše novine. Sličnost u odnosu na danas je i dugotrajna suša i tropske vrućine koje su zavladale Istrom, no lošu vodoopskrbnu situaciju tada su, srećom, popravile kiše, zbog čega ipak nije došlo do redukcije vode, kao što je to bio slučaj nedavno.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
