AKTIVNOSTI AZRRI-JA
Edukacija za očuvanje izvornih pasmina: Ključna uloga uzgajivača u spašavanju istarske ovce i koze
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Edukacija za uzgajivače izvornih pasmina, istarske ovce i istarske koze, održana je u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Istre na Gortanovom brijegu u Pazinu i u fokus stavila specifične teme. Genomsku selekciju i provedbu uzgojnih programa o kojoj je govorio prof.dr.sc. Ante Kasap, zdravlje stada kao pretpostavku provedbe uzgojnih programa na što se fokusirao prof.dr.sc. Antun Kostelić, dok su se na aktualno stanje uzgojnog rada osvrnuli dr.sc. Marija Špehar, Darko Jurković, dipl.ing i Livio Švić, dr.vet.med., iz HAPIH-a.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu institucionalna je treća strana u obavljanju specifičnih tehničkih aktivnosti povezanih s upravljanjem svim uzgojnim programima izvornih pasmina, te u edukaciji sudjeluje kroz redovitu suradnji s organizatorom edukacije AZRRI-jem.
Edukacija za uzgajivače izvornih pasmina, jedna je u nizu aktivnosti koju provodi AZRRI, naglasio je direktor Igor Merlić.
- Stvarno smo si dali u zadatak zaštititi to naše istarsko blago, uzgajivači su u tome nezaobilazna karika. To je možda jedna od zadnjih šansi ove naše generacije koja upravlja prostorom da se izvorne pasmine spase. Napravljeni su značajni iskoraci u marketinškim aktivnostima oko usvajanja koze, pa i oko ovaca pripremamo neke akcije, najavio je Merlić.
Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan referirao se također na spašavanje izvornih pasmina.
- Da nije AZRRI počeo prije nekoliko godina dramatično, alarmantno objašnjavati da istarske koze više nema, vjerojatno je danas ne bi ni bilo. Uspjeli smo motivirati nekoliko mladih uzgajivača, nekoliko uzgajivača je prihvatilo istarsku kozu. Sve koze su usvojene što je bila jedna odlična marketinška aktivnost, kazao je Pinzan.
Valja podsjetiti, da je simbolično usvajanje istarskih koza podrška uzgajivačima kroz projekt Fonda za očuvanje istarske koze koji kao zadatak ima prikupljanje financijskih sredstava s ciljem direktne pomoći zaštite i očuvanja ove vrijedne autohtone pasmine.
Fond "Naša istarska koza - La Nostra Capra Istriana" i program usvajanja, kroz koji pojedinci, obitelji, ustanove, institucije, poslovni subjekti, doslovno svi, mogu aktivno sudjelovati, pokrenut je u ožujku ove godine kako bi se projekt dodatno podržao i kako bi se uzgajivačima osigurala dodatna financijska sredstva kojima će osigurati dobrobit istarskih koza.
Donirana sredstva, koja nisu mala, putem Udruge uzgajivača transferiraju se vlasnicima usvojenih koza koji ih moraju namjenski utrošiti sukladno planu koji dostavljaju AZRRI-ju.
Stočari važni za ukupni razvoj
Pinzan je prenio poruku istarskog župana Borisa Miletića da su stočari važni za ukupni razvoj, za gospodarstvo, ali i za identitet i demografsku sliku. Jer sela počinju biti sve praznija, pretvaraju se u turistička naselja i upravo se stočarstvo vidi kao jedan element gdje bi se moglo zadržati stanovništvo, gdje bi mladi mogli naći svoj način života, ekonomsku opravdanost.
- Imamo poljoprivrednog zemljišta, imamo i pašnjaka, s Hrvatskim šumama uspjeli smo dogovoriti i nekako se šume daju sve lakše u zakup, tako da vjerujem da smo i korak bliže oko poticanja raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Sve su to elementi koji doprinose razvoju našeg stočarstva, poručio je Pinzan.
Edukaciju je moderirao voditelj Centra za održivi razvoj stočarstva AZRRI-ja dr.vet.med. Gordan Šubara. Temeljni cilj, istaknuo je uvodno, spoznati je koje su sve dobrobiti za gospodarstva ako se osigura zdravo stado i dobar uzgojni rad. Obratio se uzgajivačima na svom mjesnom govoru i pojasnio im zašto treba "zapišivati jušte podatke od koje matere i oca su jarići, zašto ocjenjivati kakove su kozi noge i cice, kakovega smisla za njihovu fameju ima delati kontrolu mužnje koz".
Fokus edukacije za uzgajivače izvornih pasmina, ovom prigodom bio je na istarskoj ovci i istarskoj kozi, kazao je voditelj AZRRI-jevog centra za razvoj ruralnog poduzetništva dr. vet. med. Edmondo Šuran. Na kozi stoga što je ugrožena i stoga što se radi na vrlo ozbiljnoj i genotipskoj i fenotipskoj selekciji kako bi imali nekakav optimalan doprinos životinja u daljnjem očuvanju stada, znači konosolidaciji stada.
- Kada se govori o odlikama, razgovaramo prije svega o uzgojnim odlikama, gdje se sutra može staviti naglasak na količinu mlijeka i mesa. No međutim ono što je prioritet sada ipak su fenotipske odlike, u smislu izgleda pasmine. Cilj je dobiti sve odlike vanjštine koje karakteriziraju pasminu kao takvu. Znači pokušati sačuvati vanjštinu, a proizvodne odlike, mlijeko, meso, dolaze naknadno, naglasio je Šuran.
Kada se govori o selekciji životinja, nastavio je Šuran, izboru za rasplod, onda je jako bitno voditi brigu o tome kojeg jarca ili ovna birati za određeno stado. Na ovako maloj populaciji od dvjestotinjak grla koza treba birati najoptimalnijeg jarca, što znači da je dovoljno genetski udaljen da nema sparivanja u srodstvu, da je što dalje srodstvo, a da ipak daje dobre proizvodne rezultate. Možda ti rezultati nisu najbolji, ali su dovoljno dobri da bi konsolidirali pasminu. Jednog dana ćemo birati idealne jarčeve, ali do tada biramo najoptimalnije koji su i genotipski i fenotipski dovoljno kvalitetni, kazao je Šuran.
Osvrnuo se i na kompletan program koji ima multidisciplinarni pristup, gdje se radi od samih početaka, od uzgajivača koji su najbitniji jer oni upravljaju prostorom, oni su vlasnici životinja pa sve do valorizacije proizvoda upravo tih uzgajivača i stvaranja momenta gdje mogu zaraditi novac koji im osigurava da će ostati na selu, inače će slikovito rečeno, napraviti kuću za odmor. Takav jedan sustav, kazao je, nije postavila ni jedna županija, poprilično je jedinstven i u Europi. Sustav koji prati privatni sektor, koji se bavi problemom od javnog interesa, a javni interes je upravljanje ruralnim površinama i genetskim resursima životinja, a da taj proizvod završi na tržištu i da ima dodanu vrijednost.
Jedno je raditi nekakav biznis imajući stotine tisuća grla bilo koje pasmine, a drugo sa svega dvjestotinjak grla koza, dvije i pol tisuće boškarina ili tisuću magaraca. Sve je to trebalo dovesti u situaciju da ljudi mogu od toga živjeti. Javni interes je da netko ostane na selu, da čuva animalne genetske resurse i da upravlja prostorom, jer ukoliko nema životinja, treba ga održavati na neki drugi način. Na ovaj način, pomoću životinja upravlja se prostorom, čuva pašnjake, bioraznolikost pašnjaka, upravlja prostorom od zaraštavanja, bori se protiv divljih životinja i požara. Izvorne pasmine koje se jako lako prilagođavaju i novim promjenama klime koje se događaju, mogu biti itekako vrijedan alat za tako nešto.
- AZRRI je zbog programa boškarina prije desetak godina dobio nagradu od EU, tada je to bio poticaj i shvatili smo vrijednost multidisciplinarnog pristupa gdje koristimo znanost s jedne strane da bi pomogli uzgajivačima, podsjetio je Šuran.
Važan pedigre životinja
Uzgajivači s druge strane moraju shvatiti, dodao je, da ukoliko ne daju dobru informaciju znanstvenicima, oni od toga nemaju ništa.
- Ne možemo napraviti plan sparivanja ukoliko ne poznajemo pedigre životinja. Moramo znati sve podatke o životinjama, a još je bolje ukoliko znamo proizvodne odlike, količinu i kvalitetu mlijeka, porodnu masu janjadi ili jaradi. Prosinačka edukacija bila je apel uzgajivačima da te podatke učine dostupnima i da ih upisuju. To je dodatni posao, ali im jedino tako znanstvena zajednica može pomoći, poručio je Šuran.
Na edukacijskom skupu, s jedne strane uzgajivačima, s druge strane stručnjacima, cilj je bio prikazati i na koji način će sutra AZRRI i uzgajivači moći vrednovati proizvode. Nakon edukacije, u Edukacijsko gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu, za polaznike je održana prezentacija gastronomske valorizacije mesa kozlića istarske koze.
- Izašli smo iz konteksta kozlića na padelu ili ražnja. Napravili su se kompletni anatomski rasjeci malog kozlića, svaki pojedini komad trupa ima svoju gastronomsku ulogu, kazao je Šuran.
Sudionici edukacije potom su degustirali jela od mesa kozlića istarske koze. Meni na bazi mesa istarskog kozlića, obuhvatio je predjelo, mlačni roast beef od leđa istarskog kozlića na salatini s grožđicama i pinjolima, aceto od smokava te glavna jela: risotto s mesom istarskog kozlića kuhanog u maslacu, čips od sira Veli Jože, te pirjani kozlić na kremi od graška, karboniziranu mrkvu. Za desert pincu u biski.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
