Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, čiji je osnivač Istarska županija, po mnogočemu je specifična zdravstvena ustanova, a funkcija joj je do punog izražaja došla tijekom pandemije koronavirusa.

Preventivna je to zdravstvena ustanova koja u obuhvatu djelatnosti ima i epidemiologiju zaraznih te kroničnih nezaraznih bolesti, javno zdravstvo, promicanje zdravlja, zdravstvenu ekologiju, mikrobiologiju, školsku i adolescentnu medicinu, mentalno zdravlje i, odnedavno, medicinu rada i sporta.

Ustanovu već godinama vodi dr. Aleksandar Stojanović, koji je na tu funkciju, na novi četverogodišnji mandat, nedavno ponovno izabran.

Nedostaje liječnika

- U siječnju sam obilježio 30 godina rada u Nastavnom zavodu, dvije-tri godine sam bio u Službi za epidemiologiju, od 1998. voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju, u jednom mandatu bio sam član Upravnog vijeća kao predstavnik radnika te od siječnja 2013. godine postao sam ravnatelj. Od 16. siječnja ove godine izabran sam na mjesto ravnatelja po četvrti put, kaže nam dr. Stojanović.

Govoreći o radu Zavoda i budućim ulaganjima, ravnatelj kaže da dio sredstava dobivaju od HZZO-a, ali su velikim dijelom i na tržištu, zbog čega je nužno pratiti zahtjeve tržišta i prilagođavati mu se.

- Uvijek radimo nove stvari uz, naravno, postojeće koje trebamo i po zakonu obavljati. Mi nismo klasična zdravstvena ustanova. Imamo više od 220 zaposlenih od kojih su oko 55 posto zdravstveni radnici, a ostalo su zdravstveni suradnici i nezdravstveni radnici. Imamo puno visokoobrazovanih radnika, gotovo 55 posto. Malo smo bolje popunjeni od drugih zdravstvenih ustanova, iako nam u zadnjih nekoliko godina nedostaje liječnika. Zadnje dvije, tri godine manji nam je odaziv na specijalizacije unutar Nastavnog zavoda i tu je taj deficit. Otvorena su nam mjesta za specijalizacije u Službi za epidemiologiju i u Službi za školsku i adolescentnu medicinu. S druge strane, dobro smo popunili neke druge službe, poput Službe za mikrobiologiju, što možda nismo očekivali. S drugim kadrom nemamo problema kao druge zdravstvene ustanove, osim, dakle, dijelom s liječničkim. I u dijelu nezdravstvenog kadra imamo uvijek više kandidata od slobodnih mjesta pa vjerujem da smo prepoznati kao poželjan poslodavac, rezimira dr. Stojanović.

Tržišna pozicija

Niti prostorni problemi nisu problem jer je Zavod nedavno proširen na nove, nadograđene prostore koji su izgrađeni kao aneks u stražnjem dijelu zgrade u Nazorovoj ulici u Puli. Ti su prostori stavljeni u funkciju u godini pandemije, u veljači i ožujku 2020. godine.

- Tu su preseljeni laboratoriji Službe za mikrobiologiju kojima je nedostajalo prostora poput molekularne dijagnostike. Ipak, zbog cijele situacije, tek 2023. počeli smo opremati druge nove prostore i nastavili prošle godine tako da je danas, službeno, u jednom dograđenom aneksu Služba za zdravstvenu ekologiju sa svojim laboratorijima, koji je izmješten iz starog dijela zgrade, Služba za mikrobiologiju, Služba za javno zdravstvo je u Aneksu B zgrade skupa s pokaznom kuhinjom i Savjetovalištem za pravilnu prehranu. Služba za školsku i adolescentnu medicinu je preseljena iz prostora koji su bili u gradu u prostoru Istarskih domova zdravlja u novoizgrađeni Aneks zgrade u Nazorovoj.

Kako su se službe selile u nove prostore, u starom dijelu ostajali su prostori koje je trebalo renovirati i staviti u novu funkciju ili opremiti novim uređajima.

- Tako smo lani renovirali na katu stare zgrade laboratorij za pitke i površinske vode, laboratorij za ispitivanje otpadnih voda, ove godine je uređen i laboratorij za zrak i određene analitičke metode i renovira se prizemlje gdje se nalazi Služba za epidemiologiju, navodi ravnatelj.

Novost je, dakle, pripajanje Medicine rada i sporta.

- Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2023. godine Zavodi su dobili djelatnost medicine rada i sporta pa je tijekom 2024. opremljen novi prostor i za tu djelatnost. Riječ je o djelatnosti koja je krajem 50-ih i u 60-im godinama bila u sklopu Zavoda, ali je onda premještena u medicinske centre pa u domove zdravlja pa privatno. Sada je jedan tim po mreži dan Zavodima za javno zdravstvo. Nakon što smo uredili prostore i tu ćemo raspisati natječaj za zapošljavanje liječnika specijalista medicine rada, ali predviđamo da će najveći problem biti naći gotovog specijalistu na tržištu rada. U tom slučaju, morat ćemo raspisati natječaj za specijalizaciju iz medicine rada, ističe dr. Stojanović.

Ono što je značajno naglasiti jest da je Zavod projekt dogradnje, prvi puta nakon što je prije 80-ak godina zgrada izgrađena, financirao vlastitim sredstvima.

- Počeli smo dogradnju Zavoda kreditom, a zahvaljujući većem višku ostvarenih sredstava tijekom pandemije, odmah smo isplatili kompletan kredit 2022. godine tako da više nismo opterećeni. Inače, Zavod sve obnove i kupnju opreme plaća vlastitim sredstvima. Naši su prihodi dijelom ostvareni kroz decentralizirani dio za ustanove, ali je to doista jedan manji dio, dok dio usluga Zavod pruža i na tržištu. Gledajući ukupni prihod u postocima, u 2024. oko 37 do 38 posto bio je prihod od HZZO-a, 12-14 posto je prihod od jedinica lokalne samouprave za programe koje Zavod radi za Županiju, gradove i općine, a tu su monitorinzi, savjetovališta, razni zdravstveni programi i slično, dok je 43 do 45 posto prihod ostvaren na tržištu. Zato nam je bitno da imamo dobru poziciju na tržištu i da možemo raditi razne programe i pružati usluge, jer nam o tome onda ovisi ukupan prihod i daljnje ulaganje, kaže ravnatelj.

Zbog korone veći prihodi

A da to dobro funkcionira, govori podatak da Zavod uvijek posluje pozitivno.

- Za vrijeme korone prihodi su doista bili veći jer je broj odrađenih usluga bio veći, pogotovo u turizmu, ali je onda prošla godina bila malo opterećujuća za Zavod jer su neke usluge cjenovno smanjene, kao što su nama bitne stavke - cijene za sanitarne iskaznice i tečajeve higijenskog minimuma i to za 50 posto po odluci Vlade RH. Također, i ukupni rashodi za zaposlene su rasli zbog povećanja plaća i one su sada, pa, pristojne i realne, kaže nam ravnatelj i ističe da je i za ovu godinu najavljen novi rast plaća od dodatnih 6 posto na osnovicu.

To je povećalo masu plaća za 30-ak posto na godišnjoj razini, a to nije bilo praćeno povećanjem ugovorenih cijena usluga, već je palo na teret ustanove.

- Zato nam je do sada mjesečno na plaće i materijalne troškove radnika odlazilo 55 do 60 posto ukupne mase sredstava, a sada je već došlo na 75 posto i to je već jedan značajni dio koji utječe na poslovanje. Upravo zato smo prošle godine i vodili razgovore u Ministarstvu zdravstva oko drugačijeg financiranja timova Zavoda jer je u ovom trenutku to postavljeno na jednoj nerealnoj osnovi. Sluha ima, ali rezultata još uvijek nema.

Dugoročno, dodaje, kao i u nekim drugim djelatnostima, to neće biti realno održivo. Pogotovo onima koji nemaju razvijen tržišni dio i koji nemaju mogućnost prihodovati iz nekih drugih djelatnosti.

- To je opterećenje za samo pružanje zdravstvene zaštite, a ovisi i o veličini zavoda. Što je veći zavod, ima veće materijalne troškove, troškove za potrošni materijal, veći broj zaposlenih koji su visokoobrazovani pa su i troškovi za plaće veći. Mi smo peti Zavod u Republici Hrvatskoj, po veličini, broju zaposlenih i onome što radimo pa to za sobom nosi dodatno opterećenje. I zato tu postoji imperativ da se sustav financiranja drugačije postavi. S našom novom ministricom imamo dobru komunikaciju, ministrica je upoznata s tom problematikom i kao bivša ravnateljica Opće bolnice Pula. Uvijek smo korektno surađivali, naravno u dijelu unapređenja zdravstvenih usluga pacijenata, pa vjerujem da će tako biti i ubuduće, kaže dr. Stojanović.

Danas skup u Labinu

Ono što zavode čini posebnima u zdravstvenom sustavu, ali im ujedno i stvara poteškoće, jest činjenica da spadaju u dio preventive, a ukupna potrošnja zdravstvenog sustava za preventivu je tek 3 do 4 posto. Najviše novaca troši se za kurativu, dijagnostiku, nabavku opreme i samo liječenje.

- Gledajući cjelokupni zdravstveni sustav, najveća se opterećenja u svijetu, Europi pa tako i kod nas odnose na kronične nezarazne bolesti. To su bolesti koje iziskuju najveću potrošnju u zdravstvenom sustavu, najveći broj invalidnosti, najveći broj odsustva radnika s posla, najviše troškove liječenja, ali su to i bolesti koje se u velikom postotku mogu prevenirati. A ulaganje u preventivu, smanjuje potrošnju za liječenje! Osim toga, u kurativi je trenutno i manjak kadrova pa bi ulaganje u tom dijelu u preventivu smanjilo i taj problem. Logično gledajući, što se više ulaže u preventivu, više se štiti i štedi novac potreban za liječenje pa bi u konačnici to donijelo značajne uštede na svim razinama zdravstvenog sustava. Ali to nažalost ne funkcionira tako i to je sada pitanje zdravstvene politike, ali i naše gledanje na problem iz razine preventive. Drugi, poput primarne zdravstvene zaštite ili bolnica, vjerojatno bi imali nekakva drugačija razmišljanja, ali valja reći da u tom pravcu već idu zdravstvene politike u nekim razvijenim državama. Zavodi, konkretno, mogu imati upliva u sve što se događa u zajednici, od predškolskih ustanova do domova za stare i nemoćne i tu je naša najveća snaga, ističe ravnatelj.

Upravo zato NZZJZ Istarske županije i radi na nizu preventivnih projekata. Tu je "Vrtić zdravlja" koji ima za cilj promociju zdravstvenih aktivnosti u vrtićima. Ovaj pilot projekt provodi se već u četiri vrtića i to u Marčani, Labinu, odnosno Kršanu, Rovinju i u Novigradu. Drugi projekt koji radi sa školama, osnovnim i srednjim, nosi naziv "Zdrave škole". Potom je u pripremi projekt "Zdravlje na radnom mjestu" i razmatra pitanje profesionalnog rada i medicine rada, jer je ove godine Istarska županija to stavila kao prioritet u Planu za zdravlje.

- U Službi javnog zdravstva ugovorili smo lani još jedan tim, imamo i prvu specijalisticu iz javnog zdravstva, jer su svi ranije zaposleni bili primarno epidemiolozi. I tu ima najveći obim novih projekata koji se odnose na predškolske i školske ustanove, radne kolektive, uz projekte kojima je cilj promocija zdravlja. Sada, u veljači organiziramo drugi Gerontološki skup u Istri. Lani je bio prvi, dvodnevni, u Pazinu. Doduše gerontologija nije naša primarna djelatnost, ali se dodiruje s našim djelatnostima pa smo htjeli objediniti sve koji rade s populacijom starih ljudi. Ove godine organizirat će se drugi takav skup upravo danas 13. veljače u Labinu s glavnom temom "Zdravo aktivno starenje". U ožujku nastavljamo sa znanstveno-stručnim skupom za predškolske ustanove Istarske županije u koji se prije dvije godine uključilo Sveučilište Jurja Dobrile s fakultetom za predškolski odgoj i oni su nam postali partneri te dali jednu znanstvenu komponentu događaju. Dvodnevni skup bit će u Novigradu s različitim temama iz predškolske problematike. U travnju se nastavlja akcija "Hoditi i zdravi biti" i ona je deveta po redu s konferencijom o zdravim životnim stilovima u deset gradova u Istri. Novina u našoj županiji bit će skup vezan za škole s tematikom zdravlja i njihov način rada i problema koje imaju unutar školskog sustava. Planirali smo to održati u studenom. Pružili bi prostor i djeci da kažu i izlažu svoje probleme, a ne samo da nas slušaju, nabrojao je razne aktivnosti ravnatelj Zavoda.

Suradnja sa Sveučilištem

Svakako jedan od najvažnijih projekata je, dodaje nadalje, pitanje mentalnog zdravlja, što se sve više pokazuje kao područje gdje će se u budućnosti trebati uložiti veliki napori. Brojni su programi i aktivnosti koje Istarska županija sufinancira s ciljem unapređenja zdravstvene usluge na području Istre, pa tako i one koje provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, među kojima je "Zaštita i očuvanje mentalnog zdravlja".

- Kada je u pitanju mentalno zdravlje vidjeli smo, unazad tri godine, da se najveći broj zahtjeva za našim uslugama i povećanje broja korisnika na godišnjoj razini javljaju upravo u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Tu imamo povećanje od gotovo 30 posto. I po tome se vidi jedno stanje populacije koje stalno zahtijeva veći broj usluga vezanih za mentalno zdravlje, pogotovo kod mlađih osoba, ali sve više dolaze i odrasle osobe, odnosno radno aktivno stanovništvo, i traži naše usluge upravo u toj službi. Zbog toga smo zaposlili nove psihologe, lani smo uspjeli ugovoriti po mreži javnog zdravstva i jedan novi tim za mentalno zdravlje, to nam je četvrti koji imamo ugovoren u Istarskoj županiji, uspjeli smo naći psihologice, ali i dalje imaju doista velik obim posla. Zato nam je za ovu našu službu nekako prioritetno zapošljavanje i u sljedećim godinama. I kao ravnatelj sam u plan rada zato stavio nove prostorne uvjete za tu službu, ali za to nemamo mogućnosti u ovoj zgradi. Ta je služba izdvojena, nalazi se u gradu, u prostorima u vlasništvu Grada Pule koje smo uredili, ali je zgrada stara i treba obnovu, a zbog obima posla, broja korisnika, ali i proširenja timova, mislim da smo došli do prostornog maksimuma i zato planiramo nove prostore za ovu službu. Započeli smo razgovore s Istarskom županijom oko mogućnosti iznalaženja novih prostora privremeno ili do dogradnje jednog budućeg Centra za mentalno zdravlje koji se planira u Puli, a u kojem bi bile objedinjene sve službe koje imaju zajedničke dodirne točke s pružanjem usluga mentalnog zdravlja, pojašnjava nam dr. Stojanović.

Budućnost ove ustanove je ipak na mladim ljudima, od kojih je određeni broj na doktorskim studijima, otvorena je i značajna suradnja sa Sveučilištem Jurja Dobrile gdje su djelatnici Zavoda i predavači na različitim fakultetima Sveučilišta kojem je Zavod postao nastavna baza gdje studenti dolaze na praksu, predavanja ili vježbe.

Povećan je broj korisnika na godišnjoj razini u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti (Snimio Davor Puklavec / Pixsell)

- Naši djelatnici koji su upisali doktorske studije, bit će okosnica budućeg rada i Sveučilišta, jer kao Nastavni zavod puno radimo u praksi i bilo bi šteta to ne prenijeti na nove generacije, studente, da čuju i vide u realnom sektoru kako sve funkcionira. Kao Zavod pružamo sve one usluge koje nalaže Zakon o zdravstvenoj zaštiti, jedini smo mikrobiološki laboratorij na području Istarske županije. Služba za školsku i adolescentnu medicinu radi i preventivne preglede i ima učešće u raznim povjerenstvima. Služba za javno zdravstvo odrađuje dio javnog zdravstva i prikupljanje podataka i statistike, a unazad pet, šest godina ima i Savjetovalište za pravilnu prehranu. Tu je i Savjetovalište za spolno zdravlje mladih koju je uspostavila Služba za školsku i adolescentnu medicinu u gradovima. To obuhvaća i dio građanskog odgoja i druge specifične teme i tom savjetovalištu treba malo više vremena da se razvije jer je specifično. Služba za epidemiologiju radi svoj dio posla vezan uz zarazne bolesti za koje smo mislili da su iza nas. Prije 15, 20 godina pitalo se koja će biti svrha epidemiologa i infektologa i, eto nas, odjednom se sve promijenilo. I zbog načina ponašanja društva i zbog necijepljenja, vraćaju se zarazne bolesti na koje smo već bili i zaboravili. Nadalje, Služba za zdravstvenu ekologiju ima vjerojatno tržišno najtraženije usluge, koje prate gospodarstvo, turizam, obrtnike, malu privredu, gdje postoje određeni zahtjevi za ispitivanjima vodenih medija, otpadnih voda, bazena, mora, buke, akustična mjerenja, zvučne izolacije itd. Mi smo za sve to jedan od ovlaštenih laboratorija u RH.

Zdravi način života

U budućnosti će se, rezimira ravnatelj, fokus staviti na javnozdravstvene akcije i promociju zdravog načina života.

- Idemo u pravcu sve jače promocije zdravih životnih stilova, kroz neke rizične populacije i kroz populacije s kojima se može jako dobro raditi, poput predškolske i školske djece da im usadimo neke zdrave osnove pa da se poslije tijekom njihovog života, postignu neki dobri učinci. Tržišni dio rada održat ćemo kao i do sada, pratiti i raditi sve ono što je potrebno gospodarstvu na našem području. Trebali bismo svakako dati veći naglasak na zaštitu mentalnog zdravlja i osposobljavanje novih timova u tom segmentu. Zbog velikih zahtjeva za tim uslugama u ovom trenutku naša je služba opterećena, iako gradovi imaju i neke druge službe i timove koji rade u tom području. Zato je bitno da mi stručno uskladimo naše načine rada. I sva ova problematika koja se javlja i u školama i na drugim područjima života i rada gdje razni problemi izbijaju na vidjelo, po mojem mišljenju, zahtijevaju jednu koordiniranu suradnju i JLS-a, ali i sustava socijale, zdravstva i obrazovanja, jer se vidi da to mora biti povezano i koordinirano, tim više što svi imamo manjak kadrova pa smo i zbog toga osuđeni surađivati, jer sami ne možemo raditi sve. Rad na mentalnom zdravlju i onome što se događa u društvu je prioritetni javnozdravstveni problem u idućem razdoblju, ako želimo imati jednu normalnu, zdravu naciju i normalno društvo koje će reagirati na potrebe pojedinca, vidjeti i spriječiti neke problematike i ovo što nam se događa u zadnje vrijeme. Tome treba dati prioritet. Dugoročno za društvo treba osigurati mentalno zdravlje, kaže na kraju ravnatelj NZZJZ-a dr. Aleksandar Stojanović.

Povezane vijesti

• Nova udruga 1. siječnja nastavlja rad Savjetovališta za brak i obitelj