Na Današnji dan, godina je 2007.
Proširio se schengenski prostor, a u Kršanu "tjerali" Rockwool
(Arhiva Glasa Istre)
Građani devet zemalja na koje se proširio schengenski prostor slavili su ukidanje granica. Udarni je to tekst odnosno članak koji se našao na naslovnici Glasa Istre 22. prosinca 2007. godine. Mještani Općine Raša tražili su tada odlazak tvornice Rockwool, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin rekao je da Istrani nisu skloniji lobijima, Sindikat turizma i usluga digao se na noge jer Riviera diskriminira radnike i krši zakon, a pritvoreni narkobos Milan Štifanić prijavljen je kazneno jer je lažirao pokušaj vlastitog ubojstva - objavio je tog, 22. prosinca 2007. godine, Glas Istre.
Nestala granica
U noći sa četvrtka na petak ukinuta je granica između Italije i Slovenije. Istog je trenutka pala i granica Slovenije s Austrijom i Mađarskom. Pod naslovom »Nestala je granica koja je nekada dijelila socijalizam od kapitalizma« pisali smo o tome da je središnja svečanost održana na graničnom prijelazu u Fernetičima između Opčine i Sežane, odmah do autoceste koja spaja Trst i Ljubljanu. Između ta dva grada ima 75 kilometara koji sada postaju još kraći. Za nešto više od pola sata može se doći od predgrađa Trsta u predgrađe slovenskoga glavnog grada. Slavili su tada u Gorici i Novoj Gorici, gradovima koji su donedavno bili podijeljeni jer je kruta granica prolazila njihovim središtima.
Točno u ponoć predsjednik regije Friuli-Venezia-Giulia Ricardo Illy i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel simbolično su podigli rampu u Fernetičima, koju je netko počeo sječi ručnom pilom. Granica koja je nekad dijelila Jugoslaviju od Italije, socijalizam od kapitalizma, definitivno je nestala. U Fernetičima je tada bilo živo. Ispod šatora, gdje je održan prigodni kulturni program, i oko njega okupilo se više od dvije tisuće žitelja toga kraja. Vijorila se zastava Europske unije, a kada je rampa simbolički podignuta, počelo se pljeskati i radosno vikati. Nedugo nakon toga stigla je kočija iz Lipica s konjima lipicanerima kojima je pripala čast prvog prelaska područja bivše granice.
Svečano i bučno bilo je i na svim malograničnim prijelazima na tršćanskom Krasu, gdje su općina, kako na talijanskoj tako i na slovenskoj strani, proslavile dan sjedinjenja. Na Krasu je većinsko stanovništvo slovensko pa je razumljiva radost Slovenaca koji su više od pedeset godina živjeli razjedinjeno. Dok se u Fernetičima, na Krasu i u Gorici slavil, točno u ponoć druga manifestacija je održana na graničnom prijelazu San Bartolomeo kod Muggie, gdje su granicu između Italije i Slovenije prešli članovi najveće udruge istarskih esula, Unija Istriana. Esuli su prije dolaska na granicu upriličili prosvjedni marš duž tršćanske rive s bakljama i transparentima na kojima je pisalo »Ne granicama, da pravdi (No ai confini, si alla giustizia)«.
Pred većom grupom talijanskih i slovenskih policajaca tristotinjak pripadnika esulske udruge prešlo je granicu noseći transparente s likom koze okružene talijanskom trobojnicom, a neki su u rukama držali svijećnjake koji se inače polažu na grobove za Dan mrtvih. »Večeras prelazimo granicu noseći sa sobom naše poginule sunarodnjake i teret nepravde koja je učinjena Talijanima iz Istre, koji su pokradeni« rekao je član te udruge Piero Delbell. Manifestaciji je prisustvovao i zastupnik desnice u talijanskom parlamentu Roberto Menia. »Slovenija se odrekla komunizma, ali se nije odrekla imovine koju su opljačkali Tito i njegovi partizani. To nije pravda, nema veze s pravdom i zato pozdravljamo pad granice, ali držimo do spomena na naše žrtve i na imovinu koja nam je nasilno oduzeta«, rekao je Menia, zaključili smo tada članak o padu granice između Italije i Slovenije.
Rijeka na markici
Idući članak također je zanimljiv. Hrvatski premijer Ivo Sanader tada je izrazio ogorčenje talijanskim tiskanjem marke s motivom Rijeke kao nekadašnjeg dijela Italije. Na tradicionalnom domjenku za novinare u Vladi nije mogao izbjeći pitanje o odnosima s dvjema susjednim zemljama - Italijom i Slovenijom. Osim ZERP-a, s te dvije susjedne zemlje uvijek iskrsnu još neki »sitni« problemi pa su tada na dnevnom redu bile izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela i talijanske marke posvećene hrvatskim gradovima koji su nekad bili dijelom Italije. Za sad je u Italiji izdana tek jedna takva marka, ona s motivom Rijeke, ali na njima bi trebali biti još neki gradovi, među njima i premijerov rodni Split.
- Nedopustivo je da u suvremenim demokracijama jedna demokratska, prijateljska zemlja kao što je Italija objavi marku sa slikom grada Rijeke kojom budi neke duhove prošlosti, jer iredenta još postoji, premda to možda nije bila namjera autora marke. Ministarstvo vanjskih poslova je reagiralo, uputili smo prosvjednu notu i očekujemo da Italija iz optjecaja povuče ovu marku jer smatramo da ona ne pridonosi razvoju odnosa između Italije i Hrvatske, rekao je Sanader. Na upit novinara kako komentira izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, koji je rekao da bi u pregovorima trebalo jednako tretirati Hrvatsku i Srbiju, Sanader je odgovorio da ta izjava najviše govori o Rupelu.
Tražili odlazak Rockwoola
- Raspolažemo s pouzdanim podacima stručnjaka da ne postoji tehnologija koja bi omogućila suživot tvornice kamene vune i okolnog stanovništva u Raškoj dolini, podno Pićna, pa ljudi ovog kraja, strahujući za svoje zdravlje i budućnost, bez odlaganja traže demontiranje postrojenja na trošak onih koji su Rockwool ovdje i doveli, na sjednici općinskog vijeća Kršana odlučno je izjavila Matilda Ilić, predsjednica novoosnovane udruge Naša zemlja, dok ju je ispred Općinske zgrade čekalo dvadesetak ogorčenih mještana kojima nije dozvoljen ulazak u zgradu.
Potom je predsjedniku Vijeća Nikoli Vuksanu predala sažetke studije utjecaja na okoliš u kojima se vidi da su namjerno korišteni krivi podaci kako bi se tvornica kamene vune mogla graditi usred plodnih polja, nedaleko od naseljenih mjesta i iznad ogromnih količina pitke vode.
Navodi se, između ostalog, da će tvornica biti udaljena 3,2 kilometra od Tupljaka, premda se ona danas nalazi na svega nekoliko stotina metara od tog sela.
- Spominje se, također, da u okruženju buduće tvornice žive tek povremeno, kao da smo turisti. Mi tu namjeravamo ostati, ali Rockwool mora otići, pogotovo jer nas je u probnom radu nekontrolirano zagađivao, obmanjivao i time podcjenjivao, izjavila je Matilda Ilić. Zbog »događanja naroda« sjednica Općinskog vijeća s ranije određenim dnevnim redom započela je s 90-ak minuta zakašnjenja.
Lažirao pokušaj vlastitog ubojstva
Toga smo dana u Crnoj kronici zabilježili kako je pritvorenom narkobosu Milanu Štifaniću stigla nova kaznena prijava je lažirao pokušaj vlastitog ubojstva. Milan Štifanić, kojeg je Županijski sud u Rijeci pritvorio zbog sumnje da je organizator krijumčarenja najmanje 200 kilograma kokaina iz Kolumbije, nije 6. travnja te godine u Rizzijevoj ulici u Puli pokušala pištoljem ubiti supruga Gordana Štifanić (31), kao što je on prijavio, a potvrdio Dalibor Silić (25), s kojim je Štifanić tada bio u automobilu. Zbog lažnog prijavljivanja policija je protiv Štifanića podnijela kaznenu prijavu, priopćeno je to na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi istarskoj.
Gordana Štifanić, za kojom je zbog lažne prijave supruga bila raspisana tjeralica, nalazila se u Hrvatskoj sa sinom i na sigurnom, potvrdila je policija. Okolnosti propucavanja Štifanićevog Audija A6 u noći 6. travnja još uvijek su se istraživale, a o motivima lažne Štifanićeve prijave tek se naslućivalo. Činilo se tada da je inscenirao pokušaj svog ubojstva da bi na bilo koji način došao do supruge s kojom je već tada imao narušene bračne odnose i od koje se namjeravao razvesti. Naime, Gordana je u sedmogodišnjem bračnom stažu imala saznanja o njegovim poslovima zbog kojih je u bila pritvoru. Ona je znala što su radili na medenom mjesecu u Kolumbiji 2000. godine, a to je tada zanimalo i istražitelje. Štifanić je upravo u Kolumbiji organizirao rad ilegalnog laboratorija za proizvodnju kokaina i mrežu njegove dopreme u Europu i Hrvatsku.
Kada je Štifanić prijavio da je Gordana iz drugog automobila pucala na njega, istražitelji u Italiji, Hrvatskoj i drugim zemljama već su stezali obruč oko Milana i njegove kriminalne organizacije kojom je, uz njega, upravljao Riječanin Stjepan Prnjat (36) koji je uhićen u Njemačkoj.
Policija je tada smatrala da se Štifanić 2000., kada je proveo medeni mjesec u Kolumbiji, s Prnjatom dogovorio oko ustroja kriminalne organizacije radi krijumčarenja kokaina iz te zemlje. U listopadu, kada je u Puli uhićen, u međunarodnoj akciji »Kolovoz« njemačke, talijanske i austrijske policije uhićeno je pedesetak osoba. Štifaniću je imovina zamrznuta, a smatralo se da je novac od droge ulagao u posao s nekretninama, pisao je 22. prosinca 2007. u Glasu Istre.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
