ŽIVOT UZ GRANICU
Na Ćićariji obilježena 70. godišnjica smrti Josipa Ribarića, u Vodicama otvorena čitaonica njemu u čast
Prerezale vrpcu: Zdenka Rupena i Maša Košta (Snimila Gordana Čalić Šverko)
U Vodicama, selu laniške općine uz granicu sa Slovenijom u kojem danas živi petnaestak stalnih stanovnika, obilježena je 70. godišnjica smrti jezikoslovca Josipa Ribarića, istaknutog hrvatskog prosvjetnog, kulturnog i znanstvenog radnika, prvog istraživača istarskih narodnih govora i sakupljača narodnih pjesama rodnog kraja, te otvorena čitaonica njemu u čast.
Očuvanje baštine i znanja
U prostoru stare škole, današnjem Znanstveno edukacijskom centru Speleo kuća, Čitaonicu "Prof. Josip Ribarić" simbolično su, prerezavši vrpcu, otvorile jedna od najmlađih i najstarija mještanka Vodica, 4-godišnja Maša Košta i 92-godišnja Zdenka Rupena Linarova. Projekt je realiziran uz financijsku pomoć Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije i Općine Lanišće, a na inicijativu mještana Vodica.
Laniška načelnica Roberta Medica poručila je kako je to prilika za prisjećanje na jednog iznimnog čovjeka, jezikoslovca izuzetne širine, posvećenog istraživanju hrvatskog jezika, dijalekata i jezične baštine. Njegov rad, temeljen na ljubavi prema jeziku, postavio je čvrste temelje za buduće naraštaje jezikoslovaca i istraživača.
- Otvaranjem čitaonice u njegovu čast, ne slavimo samo sjećanje na profesora Ribarića, već i na vrijednosti koje je on promicao - znanje, kulturu i zajedništvo, kazala je laniška načelnica i posebno se zahvalila mještanima Vodica na nesebičnoj inicijativi za osnivanje čitaonice. Njihova predanost i angažman, kazala je Medica, pokazali su koliko je važno imati mjesta u zajednici koja potiču kulturu, znanje i obrazovanje. Čitaonica nije samo građevina, ona je simbol zajedništva i želje mještana da obogate život svoje zajednice.
- Hvala vam što ste prepoznali važnost očuvanja kulturne baštine i znanja, i što ste svojim trudom i energijom omogućili da ovaj projekt zaživi, poručila je Medica obraćajući se mještanima Vodica. Zahvalila se je i Upravnom odjelu za kulturu i zavičajnost Istarske županije na financijskoj pomoći, čime je omogućeno da ovaj projekt postane stvarnost.
- Jako mi je drago da je obilježavanje 70. godišnjice smrti jezikoslovca Josipa Ribarića, održano 5. listopada na Dan učitelja, a Ribarić je pored svega ostaloga bio i učitelj, ravnatelj, otvarao je škole i učinio je jako puno za kulturu, poručio je županijski pročelnik Vladimir Torbica.
Zadovoljstvo otvaranjem čitaonice iskazala je i Vesna Žmak iz Vodica.
- Inspiracija za otvaranje čitaonice bio je upravo Ribarić koji je u rodnim Vodicama 1904. godine otvorio prvu hrvatsku seosku čitaonicu u Istri, a onda smo u Vodicama rekli - ako je on to mogao otvoriti 1904. godine zar ne bi mi mogli sada njemu u čast isto to napraviti. Svi mještani Vodica, i stalni i povremeni, uključili su se u realizaciju ovog projekta, od čišćenja, farbanja, uređivanja prostora čitaonice, izrade slika..., naglasila je Vesna Žmak.
Stručni skup
Na stručnom skupu posvećenom jezikoslovcu Josipu Ribariću, profesor Josip Šiklić je, govoreći o povijesnim fragmentima naselja Vodice, istaknuo kako se nalazimo u godini u kojoj su za Vodice vezane četiri značajne obljetnice. Prije 170 godina u Vodicama je otvorena Hrvatska pomoćna škola, prije 80 godina Vodice su u kolovozu doživjele najteži dan u svojoj povijesti, selo je spaljeno, stanovnici raseljeni, a dio odveden u koncentracijske logore u Njemačku. Prije 70 godina preminuo je jezikoslovac Josip Ribarić koji je prije 120 godina, 1904. godine osnovao u rodnim Vodicama prvu pučku knjižnicu u Istri pod imenom Narodna prosvjeta.
Govoreći o Josip Ribariću (Vodice, 11. prosinca 1880. - Zagreb, 21. kolovoza 1954.), o njegovom životu i radu, književnik Boris Domagoj Biletić kazao je kako se Ribarića najčešće, s pravom predstavlja najprije kao jezikoslovca, ali pogrešno bi bilo o njemu govoriti samo kao o jezikoslovcu, a da se ne spomene njegov odgojno - obrazovni, prosvjetiteljski rad, kulturno i organizacijsko pregalaštvo, širi društveni i politički angažman, sakupljačku aktivnost u njegovanju usmene narodne tradicije i baštine. Citirao je Ribarićevu kćerku dr. sc. Jelku Radauš Ribarić koja je pišući o ocu zaključila "kad postavimo Josipa Ribarića u vrijeme i prostor, vidimo da je on među istarskim intelektualcima ona karika koja povezuje doba dr. Matka Laginje i djelo dr. Bože Milanovića".
Zašto se ne bi upravo u Vodicama, upitao je zaključno Boris Domagoj Biletić, pokušao pokrenuti kakav, makar i povremeno, jezično - književni skup nadahnut Ribarićevim djelom. Pa samo na rubovima istarskog poluotoka četiri su sveučilišta na kojima se, među ostalim, mogu studirati slavistika i romanistika - naime, njihove filologije u širem (književnom i jezičnom) i užem (jezičnom) smislu.
U sklopu programa stručnog skupa nastupili su istarski glazbenik, etnomuzikolog Dario Marušić, i pjesnikinja Marija Ribarić.
U Vodicama je održan i okrugli stol "Ćići u priči: Govori Općine Lanišće" Jelene Uher iz Matulja, koja je trenutno na doktoratu povijest i dijalektologija hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
- Izreka "svaka vas ima svoj glas", dio je moje prezentacije kao zaključak. Moj nono je iz Lanišća, nona iz Račje Vasi, oni se do dana današnjeg, a imaju više od 80 godina, prepiru oko toga što se kako kaže. Različito govore, a udaljenost između tih sela je svega nekoliko kilometara. Laniški govor je čakavski govor koji ima upitnu zamjenicu kaj koja je prešla i u neke druge oblike i zamjenice. Znači ona postoji, ali ostale značajke govora koje su relevantne za donošenje zaključka o pripadnosti, vežu se uz čakavsko narječje, istaknula je Uher.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
