Na današnjoj konferenciji Green Istria 2030 u Hotelu Valamar Diamant u Poreču, na temu "Konkurentna i (samo)održiva istarska poljoprivreda", otvorile su se različite, vrlo zanimljive podteme. Naime, ova se Konferencija u organizaciji Glasa Istre održava u sklopu cjelogodišnjeg projekta Green Istria, a naglasak je na informiranju i komunikaciji o napretku kroz prizmu održivosti.

Ovoga puta u fokusu je bila poljoprivreda. Inače, u organizaciji Glasa Istre ove je godine na tu temu već održana konferencija o željeznici. Već sad je najavljeno da će se u studenom razgovarati o održivom turizmu. Sve su to teme koje ukazuju na viziju budućnosti, ali i vrlo konkretne alate kojima bi se mogli poslužiti.

(Snimio Sergej Drechsler)

Sudionici konferencije bili su istarski župan Boris Miletić, predsjednica Uprave Agrolaguna d.d. Nerina Zec, direktor AZRRI-ja., Agencije za ruralni razvoj Istre d.o.o., Igor Merlić, pročelnica Poljoprivrednog odjela u Poreču, Veleučilište u Rijeci, Ivana Dminić Rojnić te predsjednik Vinistre - udruge vinogradara i vinara Istre, Luka Rossi. Panel raspravu moderirao je Mislav Togonal.

Konferenciji su nazočili brojni stručnjaci i uglednici te predstavnici istarskih gradova i općina. Istarska županija kontinuirano ističe značaj ove teme, ali i kroz brojne i konkretne mjere podupire napore u ovom sektoru.

(Snimio Sergej Drechsler)

Pokrenula se zanimljiva rasprava i izveli svojevrsni zaključci. Između ostalog stavljen je naglasak na školovanje mladih poljoprivrednika, osiguranje infrastrukturnih projekata, ali se i govorilo o spoju turizma i poljoprivrede koji u Istri ima dobre i loše konotacije. Interesa za poljoprivredom kod mladih ljudi ima, ali se nije moglo izbjeći spomenuti nikad manje radne snage koje ovi poslovi iziskuju; izvan visokog školstva.

Neminovno se progovorilo i o izazovima klimatskih promjena, ali su i iznijeti primjeri dobre prakse koji preveniraju probleme i koje poljoprivrednici provode u svojoj proizvodnji. Primjerice, ove se godine očekuju kvalitetna vina, ali sa znatno manjom količinom grožđa, upravo kao rezultatom klimatskih poremećaja. 

(Snimio Sergej Drechsler)

Saznajemo kako istarski poljoprivrednici sve više koriste strojeve i tehnologije u berbi, a upravo su mladi oni koji u takav pristup ulažu sredstva i koriste EU fondove. I banke sve više razumiju potrebe poljoprivrede, moglo se čuti tijekom konferencije. Usitnjena poljoprivreda u Istri, zbog bioraznolikosti koju nam nudi, pokazala se kao prednost u tzv. heterogenoj proizvodnji, pa se problematizirala i poljoprivredna proizvodnja koja teško pronalazi tržište, a pristup joj nije usitnjen kao sto je to slučaj u Istri.

Moramo se okrenuti poljoprivredi koja je dohodovnija, istaknuto je od pojedinih govornika. Bilo je govora i o borbi sa štetnicima te uspješnosti iste, te naglasila sve češća implementacija digitalne poljoprivrede. Također, ulaskom u EU preuzeli smo direktive i ukinuli brojne preparate koje su se do tada koristili u poljoprivrednoj proizvodnji te se ona sad sve više zasniva na održivoj proizvodnji.

(Snimio Sergej Drechsler)

Povezane vijesti

• Zahvaljujući ovom projektu Općina Medulin ozbiljno je zakoračila u zeleniju budućnost
• Ekološka osviještenost, očuvanje prirodnih bogatstava i održivost duboko su utkani u poslovanje ACI-ja
• Grad Vodnjan raspisao natječaj za čišćenje deponija u Galižani