teolog Crkve u Istri

Umjetna inteligencija stigla i do Crkve. Evo što o tome misli dr. Josip Grbac, umaški župnik i kolumnist mjesečnika Ladonja

| Autor: Robert Buršić
(Snimio Sergej Drechler / Novi list)

(Snimio Sergej Drechler / Novi list)


Više ne iznenađuje svojim aktualnim temama iz djelovanja Katoličke crkve dr. Josip Grbac, umaški župnik i kolumnist mjesečnika Ladonja. Čitatelji u lipanjskom broju mogu saznati što uvaženi teolog Crkve u Istri misli o umjetnoj inteligenciji u Crkvi. Recimo odmah koje je njegovo mišljenje: »Crkva se zaista ne mora bojati eventualnih pokušaja da u nju prodre nekakva umjetna inteligencija svojim algoritmima i virtualnošću«.

Priznavanje granica

Doktor moralne teologije, koji je znanstvenu titulu stekao na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, obrazlaže to svoje mišljene:

- Svaka virtualnost čovjeka čini pasivnim primateljem unaprijed sročenih algoritama, a vjera zahtjeva ljudsku aktivnost i odlučnost. Virtualnost ne poznaje slobodnu volju, savjest, grijeh, oprost, ljubav, empatiju. Sve to ulazi u predmet vjere i sa svime time može se suočiti samo konkretan vjernik i konkretan svećenik. Sve je ostalo pusta tlapnja, navodi dr. Grbac te napominje da umjetna inteligencija nije prva u pokušaju da poremeti ekskluzivni odnos čovjeka s Bogom, »pa će s vremenom ti kreatori umjetne inteligencije ipak morati priznati svoje granice«.

Umjetna inteligencija, navodi dr. Grbac, ušla je i u Katoličku crkvu. Pokrenuta je internetska stranica w.w.w.catholic.com i može se razgovarati s Justinom, kako je nazvan virtualni svećenik. Iako se odmah tvrdi kako Justin nije zamjena za pravog svećenika, »možda možemo očekivati i neke druge pokušaje uvođenja nekakvih umjetnih tvorevina u život svećenika i Crkve«, piše dr. Grbac.

Egzistencijalni fenomen

On ističe da je svakako moguće da umjetna inteligencija pokuša ‘obrazovati’ vjernike na području znanja o vjeri, Svetom pismu, svecima, Isusu Kristu. Međutim, to prenošenje znanja o Bogu i vjeri lakši je dio te priče.

- Tu ulogu obavlja bez nekih većih problema svaki svećenik ili vjeroučitelj, na školskom vjeronauku kao pripremi za primanje sakramenata. Najveći problem je u tome što se vjera i vjerski život ne svode samo na stjecanje znanja kao što je to slučaj u školi kod, na primjer, predmeta Zemljopisa ili Povijesti. Taj virtualni Justin za razgovor o duhovnim temama i nije trebao biti nikakav virtualni svećenik. O duhovnim temama može razgovarati svaki vjernik koji je ikada pohađao nekakvo vjersko obrazovanje, ističe dr. Grbac.

Justin, prvi svećenik kojeg je stvorila umjetna inteligencijaJustin, prvi svećenik kojeg je stvorila umjetna inteligencija

Po njemu, vjera je egzistencijalni fenomen, a ne nekakva čista znanost. I konačno: nikakva umjetna inteligencija ne može zamijeniti osobni pristup i odnos koji je ključan u svakom pokušaju govora o Bogu i vjeri.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter