OD RANOGA JUTRA DO KASNo U NOĆ

FOTOGALERIJA / Seljanske maškare pohode 400 domaćinstava Rovinjskog Sela, a na alegorijskim kolima se grle drugovi Tito i Castro

| Autor: Aldo POKRAJAC


Kako i svakog dana Pusta, u utorak prije Pepelnice, Seljanske maškare su rano ujutro krenule u pohod svom Selu. U Selu koje ima 1.500 stanovnika do noći treba obići preko 400 domaćinstava. Uvijek se kreće iz Doma kulture središnjom ulicom Stjepana Žiže od broja 1 kod škole dalje do semafora prema cesti za Rovinj.

Potom se obilaze dijelovi Sela van ceste. I tako sve do 19 sati, kada ih mještani i posjetitelji sa Rovinjštine dočekaju na polaznoj točki, Pudarici, gdje se uz čašćenje posjetilaca priređuje vatromet i bakljada, a potom povorka polazi prema središtu Sela i Domu kulture. Mještani ih dočekuju velikodušno i 'u svakoj korti se mara nešto poisti, popiti, zakantati i zaplesati'.

Fešta se nastavlja maskenbalom u Domu kulture, koji uz nagrađivanje najoriginalnijih pojedinačnih i grupnih maškara traje do sitnih noćnih sati. Fešta se i sutradan na Čistu srijedu, na Pepelnicu, kada se u 16 sati priređuje pogreb Pusta, opet po središnjoj ulici. Slijedi čitanje šentence i spaljivanje. Potom se u podrumu Doma kulture priprema velike fritaja od kobasica i jaja koje maškarama daruju domaćini.

Ove godine Seljanske maškare su kao temu izabrale Kubu. Na alegorijskim kolima su u prijateljskom zagrljaju drugovi Fidel Castro i Josip Broz Tito, djela ovdašnjeg akademskog kipara Rina Banka. Posebno su se za ovu prigodu u Kubanke maskirale Seljanke. Meštar karnevala Anđelo Đelo Radovan i njegova zamjenica Antonela Barbaro imaju počasno mjesto na drugim alegorijskim kolima, na kojima DJ-jevi uz prigodnu puštaju i latinsko-američku glazbu.

Inače, povijest maškare u Rovinjskom Selu seže u davna vremena kada su ovo naselje u 16 stoljeću osnivali izbjeglice iz okolice Zadra, bježeći pred Turcima. Stariji se pričali o drevnim običajima maškarivanja iz doba Austrije. Za vrijeme Italije su maškare zabranjene, ali su se Seljani kriomice maškarivali u manjim grupama. Nakon rata obnovili su tradiciju na način da je svaki dio Sela imao svoju skupinu.

Obično bi se jedan obukao u medvjeđu kožu. Vodili bi ga na lancima a stalno se bacao među žene i djecu, koja su ga se bojale. Naime, nosio je ime Vorko, kojim su djecu plašili da ih dočekuje sa vilama kraj jama i vrtača, da bi ih zbog opasnosti odvratili od približavanja.

Od 1956. sve su se grupe ujedinile u Seljanske maškare i od tada se uvijek pojavljuju na Pust i Pepelnicu. Tako je Pust uz Antonju postao najveći seljanski praznik. Brzo su ga prihvatili i doseljenici, kojih je više od autohtonih stanovnika. Predaja se prenosi od malih nogu u vrtiću, preko škole do velikih maškara u koje se u višim razredima ide nakon nastave. Do noći u skupini se nađe i do 200 učenika.

U 2012. osnovana je udruga Seljanske maškare, pa, budući da su tematske, nakon Pusta se već smišljaju ideje za iduću godinu. Udruga ima 100-tinjak stalnih članova. Starije veseli da se svake godine uključuje sve više mladih. U subotu prije Pusta održava se dječji karneval u kojega se s oduševljenjem uključuju učenici nižih razreda osnovne škole i djeca iz vrtića, za koje se osiguravaju animatorice. Selo se stalno širi, pa je iz godine u godinu sve više malih maškarica, te iz udruge kažu da 'nimaju strah da će se užanca zatrti'. U Rovinju i Kukaletovici maškare su davno zamrle, pa drevni običaj ovog kraja prenose samo Seljani.

Seljanske maškare imaju 70-tak sponzora. Najizdašniji su dakako Grad Rovinj, Turističku zajednica Grada Rovinja i Mjesni odbor Rovinjskog Sela. Iz udruge zahvaljuju svima koji ih podupiru i posjećuju, posebno onima koji dolaze na maskenbal iz drugih mjesta i drže do starih običaja.

Đelo Radovan dolazio u maškare i iz Njemačke

Počasna mjesta u Seljanskim maškarama uvijek pripadaju najstarijima. Seljani se prisjećaju Pjera Pokrajca Katine, Vitorija i Đanija Iskre te Gverina Šturmana, koji su išli u maškare i u 80-tim godinama života. Sada je najstariji 76-godišnji Anđelo Đelo Radovan, koji u maškare ide od malih nogu.

Na maškare je znao dolaziti čak iz Njemačke kada je tamo bio na privremenim radu. Kod dama najduži staž ima Antonela Anto Barbaro, koju kao kuharicu u školi posebno obožavaju djeca, pa ju slijede u njegovanju starih običaja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter