Investitori su kupce mamili porukama: »Stan će Vam služiti za odmor, vikende i stanovanje. Kad ga ne budete upotrebljavali, moći ćete ga povjeriti turističkoj agenciji ga iznajmi uz pristojnu naknadu. Time će vaš stan sam sebe otplaćivati.«

Zamisao o izgradnji prvoga turističko-stambenog naselja na području općine Poreč potekla je od turističko-ugostiteljskog poduzeća Plava laguna i Urbanističkog instituta Hrvatske. Njihova se ideja temeljila na iskustvima zajedničkih studijskih putovanja po Francuskoj, posebice područjima Languedoc-Roussillon i Côte d’Azur koja su imala tradiciju izgradnje turističko-stambenih naselja i marina s pratećim sadržajima za njihove korisnike. Posebno je bila zanimljiva ideja o izgradnji smještajnih jedinica za stalne korisnike. Već 1971. godine Urbanistički institut Hrvatske izradio je Urbanistički plan prostornog uređenja i turističke izgradnje područja Červar-Porat, a 1972.- 1973. skupina autora iz Instituta i Urbisa iz Pule (Josipa Blažević, Višnja Jelić, Tito Kosty, Neven Kovačević, Oto Kühner, Božo Lazar, Juraj Matijević, Mladen Uglješić, Miroslav Villi) napravila je urbanističko-arhitektonski projekt naselja. Za provedbu toga kompleksnog projekta formirana je poslovna zajednica Euroturist.

Euroturistovo naselje

Euroturist je osnovan 1971., a činile su ga projektne organizacije (Urbanistički institut Hrvatske, Interinžinjering, Zagreb te Urbis 72, Pula), izvođači (Pionir, Gradis, Aldo Rismondo, Jože Šuran), turističko-ugostiteljska organizacija (Plava laguna) te Hrvatske šume i Geoprojekt. Ista poslovna zajednica realizirala je, nakon Červar-Porta, turistička naselja Mareda (Novigrad) i Barbariga Vodnjan).

Zanimljivost predstavlja primijenjeni model financiranja po kojem su članovi poslovne zajednice uložili svoja sredstva u projektiranje i izgradnju, da bi povrat ostvarili tek od prodaje.

U uvali Lunga, 3 km sjeverno od Poreča, na prostoru od 60 hektara zamišljeno je naselje za 6.500 stanovnika s pratećim ugostiteljskim, uslužnim i sportskim sadržajima te marina s 450 vezova. Naselje je formirano stambenim nizovima koncentrično postavljenim u odnosu na jezgru s marinom i javnim sadržajima. Rahla struktura i prozračnost postignuta je interpolacijom velikog broja parkova, šetnica, javnih prolaza, zelenih površina i zajedničkih dvorišta. Promet je zamišljen kao »promet u mirovanju« gdje se posebna pozornost usmjerila na pješaka i njegovo neometano kretanje.

(Arhiva Glasa Istre)

Gradnja je počela 1974., a posljednji objekti dovršeni su u lipnju 1981. godine. Oblikovanje razvedenim volumenima s upotrebom regionalnih arhitektonskih elemenata (lođe, grilje, trijemovi, terase i sl.) temelji se na poznavanju ambijentalnih karakteristika primorskih naselja i njihovoj reintepretaciji suvremenim arhitektonskim izrazom.

Osmišljeno u detalj

Raznovrsnu tipologiju stanovanja (pretežno manji stanovi od 18 do 55 m2, dok je manji broj veće kvadrature) te oblikovanje (prizemnice, katnice, stambene trokatnice, nizovi) povezuje jedinstveni kolorit i istovrsni materijal. Sva su pročelja žbukana i bijelo oličena, a ograde dvorišta izvedene su betonskim prefabriciranim elementima u njihovoj prirodnoj sivoj boji. Prozori, vrata, grilje i dijelovi ograda izrađeni su od tamnosmeđe obojenog drva, a pokrov je izveden kupama kanalicama u prirodnoj boji terakote.

Pažljivo su osmišljeni i javni prostori - od urbane opreme do hortikulturnih rješenja (trgovi, skalinade, šetnice, parkovi, zajednička dvorišta i sl.).

Autor Provedbenog urbanističkog plana i urbanističkog projekta naselja i marine je Juraj Matijević; Urbanističkog projekta zone sporta, rekreacije i zabave Dinko Milas i Juraj Matijević; pojedinih urbanističkih dionica: Ivo Domijan (promet), Dragutin Kiš (okoliš), Miroslav Villi (program). Projektnu dokumentaciju visokogradnje izradili su: Urbanistički institut Hrvatske, Urbis 72 Pula, Interinžinjering Zagreb, Arhitektonski studio Zagreb, Inžinjerski projektni biro Zagreb, P.b. Gradis Ljubljana, P.b. Pionir Novo Mesto-Ljubljana, P.b. Studio Izola. Konzalting i poslove izgradnje vodio je Interinžinjering Zagreb-Poreč. Voditelj poslova izgradnje bio je Tonči Šurija.

Cjelovito oblikovanje naselja upotpunjuje i dizajn signalizacije (natpisi ulica, kućni brojevi) što je možda najraniji primjer »brendiranja« u Hrvatskoj.

Na ulazu u Červar-Porat nalazi se »totem« na kojem je bio znak - stilizirana urbanistička koncepcija naselja. Oko plavog kruga koji simbolizira marinu koncentrično su postavljene dvije polukružne trake: ružičasta kao simbol središnjeg dijela i zelena kao simbol rubnog dijela naselja u kontaktu s prirodom.

Danas je od tog znaka ostao tek otisak na površini »totema«, no nazivi ulica i kućni brojevi gotovo su u cijelosti sačuvani. Kao glavni materijal za signalizaciju izabrano je drvo. U daskama debljine 5 cm izrezana su imena ulica, a u gornjem lijevom uglu aplicirana plastična traka u boji koja odgovara tom dijelu naselja (plava, ružičasta ili zelena). Isti dizajn imaju i kućni brojevi s dodatkom prozirnog pleksiglasa na donjoj strani na kojem su sivom bojom upisani nazivi ulica.

Kulturno dobro?

Červar-Porat, kao suvremena urbanističko arhitektonska aglomeracija, dobro uklopljena u ambijent, pažljivo planirana i izvedena do najsitnijeg detalja, prvi je primjer cjelovite regulacije sezonskog naselja u Hrvatskoj i svakako zaslužuje valorizaciju i zaštitu kao kulturno dobro. Njegove oblikovne i ambijentalne kvalitete danas su još uvijek u velikoj mjeri sačuvane no prijeti im sve veća devastacija. U vrijeme Domovinskog rata u Červar Porat se smještaju izbjeglice, uglavnom u hotel Marina, ali i u apartmane u koje prestaju dolaziti njihovi vlasnici s prostora bivše Jugoslavije (Srbija, BiH, Slovenija).

Neadekvatan prostor za stalni boravak većeg broja ljudi u hotelu te sasvim različite životne navike i potrebe dovele su do devastacije hotela. Od 2000. godine, kada ga kupuje novi privatni vlasnik i iz njega iseljavaju izbjeglice, hotel je izvan funkcije, a nije ni obnovljen. Srušen je u travnju 2018. godine.

Svake godine sve je više i bespravnih dogradnji i adaptacija apartmana u privatnom vlasništvu: zatvaranja lođa, dogradnji terasa, izgradnji u dvorištima i sl. Nagomilane probleme porečko Gradsko poglavarstvo odlučilo je riješiti izradom novoga Detaljnog plana uređenja za Červar-Porat. Možda je izrada Detaljnog plana uređenja prilika da se i u sklopu planske dokumentacije sačuvaju ostvarene kvalitete suvremenog urbanizma i arhitekture te da se Červar-Porat zaštiti kao kulturno dobro.

(U pisanju ovoga teksta koristio sam se, među ostalim, radom Ivane Haničar Buljan ‘Červar-Porat, Prvo turističko stambeno naselje na istočnoj obali Jadrana, izgrađeno 1974.-1981.’).

Antičko nalazište Lorun

Lorun je antičko arheološko nalazište smješteno uz planski građeno turističko naselje Červar Porta. Pronađeni su ostaci rimske ladanjske vile, gospodarskog kompleksa koji se sastojao od radionice keramičkih proizvoda i uljare te cisterne za prikupljanje vode, dok se najstariji zidovi vile poklapaju s vremenom osnutka kolonije Poreč, 46. godine prije Krista, u doba Cezara.

Sisenna Statilie Tauro, rimski konzul čak 16 godine, bio je vlasnik posjeda u 1. stoljeću poslije Krista, a najvjerojatnije je on investirao u gradnju gospodarskog objekta. Sisenna je bio utjecajan u onodobnom društvu i jedan od najvećih posjednika na istarskom poluotoku. Nakon njegove smrti posjed prelazi u ruke Kalvije Krispinile, žene poznate po brojnim skandalima na Neronovom dvoru, a potom prelazi u carski posjed. Imena obojice prethodnih vlasnika potvrđena su na brojim ostacima amfora.

Červarska vila značajno je bila proširena za cara Tiberija kada Poreština i Červarsko polje postaju dio velikog poljoprivrednog kompleksa na kojem se uzgajaju i prerađuju masline i grožđe.

Radionica keramičkih proizvoda prestala je funkcionirati krajem 1. stoljeća, a tamošnje keramičke peći najbolje su istražene na Jadranu. Uljara je možda funkcionirala sve do provale barbara i Slavena. Na nalazištu je uređen arheološki park.

Promidžba Červar-Porta

Čovjek zida grad:

»I u toj zemlji (istarskoj) je jedna uvala koja se zove Červar. I u toj uvali je jedan gradić koji se zove Červar-Porat. Ali uzalud ćete ga tražiti na zemljopisnoj karti, jer njega tamo još nema, on se tek rađa. Stoga prvo potražite Poreč pa zatim pođite malo uz obalu i tu negdje, na krivudavoj granici mora i kopna niknut će novi grad s pet tisuća žitelja. Tamo gdje su nekoć Rimljani podizali villae rusticae, vraća se čovjek i traži mir u zelenilu. I zida grad, kako ga je zamislio«.

Prodaj, odmori se, iznajmi:

»To je nova vrsta turističkog naselja. Umjesto hotela i bungalova grade se male kuće s apartmanima koje tvore uličice i trgove tipičnoga istarskog gradića priljubljenog uz luku. Tu su čamci i brodovi s jedne strane, a konobe, kavanice, gostionice i barovi s druge strane. Automobila nema, njihova su parkirališta izvan urbane jezgre.

Po čemu se Červar-Porat razlikuje od ostalih turističkih naselja? Po tome što i Vi možete postati njegov prvi stanovnik ako kupite stan u njemu. Stan će Vam služiti za odmor, vikende i stanovanje. Kad ga ne budete upotrebljavali, moći ćete ga povjeriti turističkoj agenciji u gradu da ga iznajmi uz pristojnu naknadu. Time će vaš stan sam sebe otplaćivati«.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke