Odgovoran odnos prema prirodnim resursima, bilo da je riječ o prirodnim znamenitostima, lokacijama ili poljoprivrednim proizvodima, visoko je na ljestvici svjetskih putnika. Naročito u ovo današnje post-covid rehabilitacijsko vrijeme. Tartuf je jedan od prirodnih resursa specifičan istarskom podneblju, čini lokalnu kulturu, ali je i mamac dolaska u destinaciju.

Kako se prema ovom resursu nositi odgovorno i održivo, što zapravo jest odgovoran i održivi turizam? Što lokalna zajednica i iznajmljivači dobivaju ovom vrstom turizma, sve su to pitanja koja su se našla u fokusu jednog novog sadržaja jubilarnog, 20. Festivala istarskih tartufa održanog u Mašimovoj škuji, panela na temu "Prirodni resursi u funkciji održivog i odgovornog turizma". Raspravu je moderirala Ana Pisak koja je magistrirala na temu održivog i odgovornog turizma na ruralnom području, a sudjelovali su županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković, savjetnik ministrice poljoprivrede Mario Bratulić i županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.

Puno se priča o održivom i odgovornom turizmu i zaista stoji pitanje, rekla je Prodan Mraković, što je iza toga. No, prije svega može se krenuti od onoga što je bazno i osnovno u svemu, a to je izrada dokumentacije, strategija, planova, misija i vizija koje se žele u nekoj destinaciji razvijati, u suradnji sa svim dionicima na određenom području. Kod održivog razvoja turizma važno je praćenje raznih indikatora, da li zadovoljstva lokalnog stanovništva, opterećenja infrastrukture, parkirališta, cesta, struje, vode, do zadovoljstva gostiju...

Suradnja sa zajednicom

- Održivi i odgovoran turizam je turizam koji pametno i dobro balansira na nekom području, ne na uštrb lokalnog stanovništva nego u suradnji sa zajednicom, da nije sam po sebi svrha već da se on, posebice u ruralnim krajevima, u turistički manje razvijenim područjima, razvija u suradnji sa zajednicom. Prednost održivog turizma je to što valorizira prirodne datosti, poljoprivredne proizvode nekog kraja, naravno i očuvanje prirode i prirodnog okoliša, kulturnih znamenitosti... Najveći motiv dolazaka u Istru su sunce, more i odmorišni turizam, zahvaljujući prekrasnoj prirodi, čistom moru i lijepim plažama, no zadnjih dvadesetak godina Istra je, upravo zato što je htjela odmaknuti se dijelom od proizvoda sunca i mora, stavila u fokus i druge oblike turizma koji su motiv dolaska tijekom cijele godine, a to su eno gastronomija, kulturni turizam, outdoor aktivnosti, vjerski turizam..., kazala je Prodan Mraković.

Udruga tartufara Istra uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Istarske županije započela je s procesom zaštite oznake zemljopisnog podrijetla istarskog bijelog tartufa, pa je i o tome bilo govora na panel raspravi.

Ministarstvo poljoprivrede apsolutno podržava održive oblike turizma, podržava i potiče zaštitu tradicionalnih proizvoda, kazao je pomoćnik ministrice poljoprivrede Mario Bratulić. Ima i određene mjere na koje se kroz različite natječaje mogu javiti razni OPG-ovi i ono što je najvažnije, upravo se ušlo u novo programsko razdoblje gdje će biti novih mogućnosti, novih mjera i ideja je da svi mali proizvođači daju svoj doprinos održivom turizmu na način da su središnja i sjeverna Istra idealni za takve oblike.

Ana Pisak, Nada Prodan Mraković, Mario Bratulić i Ezio Pinzan na tematskom panelu (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Vrhunska hrana

- Turisti dođu kod nas, ne opterećuju prostor, ostavljaju značajna sredstva u kućama i vilama za odmor. Ponudimo im vrhunsku hranu, autohtone proizvode, naglasio je Bratulić. Ono što je najvažnije, dodao je, da Hrvatska u ovom trenutku ima 45 zaštićenih proizvoda s registriranim oznakama na EU razini. U Istri ih je nekoliko s oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, istarski pršut, meso boškarina, istarsko maslinovo ulje. S prijelaznom nacionalnom zaštitom i u pripremi za slanje zahtjeva na EU razinu je istarska kobasica, a u postupku registracije na EU razini, istarski ovčji sir i istarski med kao proizvodi s prijelaznom nacionalnom zaštitom.

- U pravilu su to gosti koji ne dolaze s punim bunkerima proizvoda iz svojih krajeva, nego koriste naše proizvode i kupuju autohtone, zaštićene proizvode. Mnogi naši pršutari više ni nemaju starih zaliha, to najbolje govori koliko gosti izvana cijene naše tradicionalne proizvode. U postupku je šest proizvoda da li zemljopisnog podrijetla da li s oznakom izvornosti koji su u postupku zaštite na nivou Europske unije. Istarski bijeli tartuf također je u postupku zaštite. Formirana je jedna ekipa na nivou Udruge tartufara, Ministarstvo poljoprivrede također se stavilo na raspolaganje i vjerujem da će istarski bijeli tartuf biti zaštićen prvo u Hrvatskoj, a onda na nivou EU, optimističan je Bratulić.

Istarski bijeli tartuf, nadovezao se županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, važan je kao pokretač razvoja, važan je za turizam, i na lokalnom i nacionalnom nivou i posvećene su mu manifestacije jer je iznimno rijedak, raste samo na pojedinim lokacijama, među ostalim i u Motovunskoj šumi i iznimno je cijenjen.

- Istra je turistički jako razvijena regija. Drugi motiv dolaska nakon sunca i mora je eno gastronomija, a najprepoznatljiviji brend je istarski bijeli tartuf, jer on ne prodaje sam sebe, već prodajući sebe, prodaje sve naše vrhunske proizvode koji su zaštićeni oznakom izvornosti. Uz svaki tartuf prodaje se i istarski pršut i maslinovo ulje i istarski ovčji sir i istarski med i meso istarskog goveda, boškarina, i došao je red da se i tartuf zaštiti. Zaštićena oznaka izvornosti je marketinška oznaka koja svakom kupcu u EU garantira da je taj proizvod tipičan za područje s kojeg dolazi, naglasio je Pinzan.

Dokazati tradiciju

Udruga tartufara Istra nastavio je Pinzan, pokrenula je postupak zaštite istarskog bijelog tartufa. Postupak je dugotrajan, treba dokazati tradiciju, da je to proizvod tipičan za ovo područje. S druge strane treba sve povijesno dokumentirati i dokumentirati njegov sastav, njegovu specifičnost, dokazati područje na koje uspijeva, to područje će trebati biti zaštićeno na način da je prioritet tog područja upravo stanište tartufa, a ono što predstoji je i revitalizacija starog toka rijeke Mirne. Postupak će sigurno trajati četiri do pet godina, jer dvije godine su potrebne da se zaštiti na nivou Hrvatske kao prelazna oznaka i u roku od dvije godine da ga Europska komisija zaštiti. Ukoliko Europska komisija naiđe na protivljenje neke druge članice EU ili pravnog subjekta, i ukoliko uvaži takve zahtjeve, može odbiti zaštitu i ako se ne registrira na nivou EU, onda se poništava i nacionalna zaštita.

- Zaštita istarskog bijelog tartufa ne bi ni bila pokrenuta da nemamo Udrugu tartufara koja je najzainteresiranija za zaštitu. Zahvala ide i Ministarstvu poljoprivrede i načelniku Općine Karojba i drugima koji su u to uključeni. To će biti postupak koji će dovesti do svog cilja, ali s obzirom na klimatske promjene, moramo usporedno sa zaštitom tartufa raditi i na zaštiti staništa što će biti puno dugotrajniji proces. Sve te manifestacije, da li su to kesteni u Oprtlju, maslinovo ulje u Vodnjanu, kobasice u Svetom Petru u Šumi, pršuti u Tinjanu..., to je ono što Istri daje prepoznatljivost, valorizira trud i rad naših poljoprivrednika. Svi zajedno moramo raditi na tome da tih proizvoda bude što više, da se mladi uključe u njihovu proizvodnju i da u tome vide svoju budućnost, zaključio je Pinzan.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja