o potencijalnom ukidanju županija
Boris Miletić: "Pa najrazvijenija smo hrvatska regija! Moj stav je tu jasan"
Svako malo svjedočimo aktualiziranju teme o teritorijalnom preustroju Hrvatske, odnosno potenciranju priče o ukidanju županija i stvaranju regija, ukidanju i spajanju gradova i općina. Površno je i neodgovorno ulaziti u takve rasprave, a da nismo definirali kriterije koje pojedina regija ili županija treba zadovoljavati, naglašava istarski župan
Boris Miletić (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
Trideset godina je prošlo otkako vlada teritorijalni ustroj po županijama, a nakon prošlogodišnjih ideja o spajanju općina, posljednjih se dana u političkim redovima sve češće preispituje i postojanje sadašnjih županija te stvaranje takozvanih regija.
Te se tematike neki dan dotaknuo i sam predsjednik Zoran Milanović koji je komentirao inicijative vezane za promjene i reforme lokalnih samouprava. Milanović je kazao da godinama sluša o ukidanju općina, što je, prema njegovim riječima, navodno bilo i u programu Vlade u vrijeme dok je on bio premijer, no naveo je da se tada po tom pitanju nije učinilo ništa jer bi to nanijelo štetu zemlji.
"Te 1993. godine, u uvjetima u kojima je Hrvatska imala veće probleme nego ikada – okupacija, rat, neizvjesnost – parlamentarna većina donosi odluku koja se jedino i može donijeti u takvim uvjetima bez rasprave. Hrvatska je podijeljena na 529 jedinica lokalne uprave i samouprave, gradova i općina.
I od tada mi slušamo kako je to loše, kako je to opasno, kako će to uništiti zemlju, kako to nitko nema, iako ih Austrija ima 900, kako ćemo ukinuti županije koje su ustavna kategorija", rekao je predsjednik Milanović, te dodao da je u tom trenutku to bila dobra i jedina moguća odluka.
Istra je najrazvijenija
Kada bi se danas krenulo u rekonstruiranje države, Milanović smatra da se "ne bi stiglo dalje od prvog zavoja".
"Raspali bi se od rasprave i ne bismo se mogli dogovoriti. Tko god mi kaže da treba smanjiti broj općina pitam ga – od koje krećemo? Koja općina gubi identitet i pripaja se drugoj ili je stečevina neke druge općine? Nitko se ne želi ukinuti.
Ovo je sustav u kojem su svi donekle zadovoljni", rekao je ističući da je on protiv ukidanja županija i stvaranja regija objašnjavajući i razloge svog stava. "Ja sam protiv toga jer su regije politički problematične i prag spoticanja nekih drugih identiteta.
Hrvatskoj ne treba pet regija. Ne vidim da je to dobro za Hrvatsku", poentirao je Milanović.
Ukoliko bi u budućnosti došlo do, prema nekim najavama, stvaranja jedinstvene regije između Istre i Rijeke s Kvarnerom, pitanje je kako bi se to odrazilo na sadašnji ustroj gradova i općina u trenutnoj Istarskoj županiji i koliko bi to narušilo autohtonost Istre, odnosno dugoročne težnje za većom autonomijom Istre koja bi takvim činom bila još više onemogućena.
Budući da je prošle godine u srpnju za Glas Istre izjavio da su sve općine u Istarskoj županiji opravdale svoje postojanje, istarski župan Boris Miletić podijelio je s nama svoj stav i o potencijalnom ukidanju županija odnosno stvaranju regija.
"Svako malo svjedočimo aktualiziranju teme o teritorijalnom preustroju Hrvatske, odnosno potenciranju priče o ukidanju županija i stvaranju regija, ukidanju i spajanju gradova i općina. Površno je i neodgovorno ulaziti u takve rasprave, a da nismo definirali kriterije koje pojedina regija ili županija treba zadovoljavati", odgovorio je župan Miletić, naglašavajući da jedan od temeljnih kriterija mora biti ekonomska samoodrživost.
Napomenuo je da se pri raspodjeli ukupnih fiskalnih kapaciteta u zemlji, svim županijama i gradovima, uključujući i Grad Zagreb, kao i svim općinama zajedno vraća od 10 do 13 posto fiskalnih prihoda, dok ostatak ide u centralni državni proračun.
"Hrvatska je nakon Grčke najcentraliziranija zemlja u EU-u i to treba promijeniti! To znači da lokalnim zajednicama treba dati veće ovlasti, ali i veće fiskalne prihode jer na lokalnoj razini građani ostvaruju gotovo sve svoje potrebe, od vrtića, škola, sporta, kulture, komunalnih usluga i tako dalje", istaknuo je župan.
Miletić je napomenuo da, osim ekonomske samoodrživosti, treba uzeti u obzir i povijesne, kulturološke i geografske elemente.
"Tek nakon što su svi ti kriteriji usuglašeni, onda možemo govoriti o broju regija. Istra definitivno zadovoljava sve navedene kriterije - pa najrazvijenija smo hrvatska regija! Moj stav je tu jasan - Istra mora ostati samostalna regija, a hoće li se ostatak Hrvatske podijeliti na pet ili šest regija, to ovisi o zadovoljavanju ranije navedenih kriterija", jasno je istaknuo župan Miletić.
U državi trenutno postoji 428 općina i gradova odnosno 555 jedinica lokalne samouprave. Prema nekim analizama, svaka peta općina nije ekonomski samoodrživa, a neke od njih gotovo polovinu svojih sredstava troše na plaće nemalog broja zaposlenika.
Nužna cjelovita analiza
Ima li ukidanje županija i stvaranje regija i neko ekonomsko uporište te, ukoliko bi se ostvario preustroj koji bi išao na regije umjesto županija, bi li takav potez bio ekonomski isplativ, odnosno, bi li dugoročno donio više štete ili koristi, iz ekonomske perspektive je pojasnila Lela Tijanić, izvanredna profesorica na Katedri za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
"Odluku o potencijalnoj promjeni broja županija, gradova i općina nužno je temeljiti na cjelovitoj analizi koja će uključivati ne samo ekonomske, već i ostale aspekte bitne u upravljanju, uključujući probleme koji su poznati dulji niz godina", navela je Tijanić.
Istaknula je da bi takva analitička podloga za donošenje odluke trebala počivati na jasnim kriterijima regionalizacije i ciljevima reforme te odgovoriti na pitanja poput onih hoće li nove jedinice biti funkcionalne u smislu upravljanja, mogu li biti samodostatne, mogu li stanovništvu pružiti potrebne usluge i hoće li zadržati svoje vrijednosti.
"Autori koji se detaljnije bave pitanjima reforme lokalne i regionalne samouprave ili decentralizacije u svojim radovima iscrpno ističu niz ograničavajućih faktora koji mogu predstavljati osnove za promjene. Različite studije potvrdile su upitan broj i nedovoljnu funkcionalnost te upućuju na nepovoljnu fiskalnu poziciju značajnog broja jedinica i slične probleme", navela je Tijanić, dodavši da se u promišljanju o novoj podjeli treba usmjeriti na racionalizaciju, veću efikasnost ukupnog sustava, ali i potrebe stanovništva.
Pritom je bitno, naglasila je, ostvariti suradnju između aktera koji mogu dati doprinos u kreiranju relevantnih i argumentiranih osnova za promjene, iz perspektive različitih struka, ali i svih onih koji će te promjene provoditi.
Povezane vijesti
- Miletić: Dva ministra govore jedno, dva drugo. NAŠU VLADU NE RAZUMIJE NI EUROPSKA KOMISIJA
- BRODOGRADNJA NAM JE NEOPHODNA. SVE SMO UČINILI DA POMOGNEMO ULJANIKU, ne znam kako bi se odgovornost prebacila na IDS
- ISTARSKI ŽUPAN BORIS MILETIĆ: "Tu pošast bespravne gradnje treba uništiti. Jer to je kuga. Istina, i Jakovčić je gradio bez dozvole, ali to je neusporedivo s ovime što se danas događa"
Podijeli: Facebook Twiter
