Konačno se počela realizirati ideja stara 30-ak godina, izjavila je Teodora Beletić, profesorica u pulskog Gimnaziji, prije nego što je zajedno sa svojim učenicima krenula krčiti stazu na Pragrandeu, u zelenoj i neistraženoj oazi Pule, zapravo divljem srcu grada, kako su nazvali svoj projekt. Divljem, jer čim se zađe dublje u ovo područje, začuje se glasanje ptica močvarica i čovjek bi rekao da je na Paludu pored Rovinja, a ne u gustom zelenilu gotovo u središtu Pule.

I doista nije nemoguća ni pretenciozna zamisao da ovaj dragulj jednog dana postane pulski Hyde ili Central Park, kao što planiraju gimnazijalci. Oni su, uz pomoć Grada, odlučili urediti dva kilometra dugu stazu, postaviti klupe i time početi revitalizaciju područja. Staza je tek početak, ima ovdje dovoljno prostora i zanimljivosti za dodatne sadržaje. Pragrande, močvarno područje koje je stoljećima mučilo stanovnike Pule postaje nova zona rekreacije, ali i mamac za turiste.

Velika poljana ili Prato Grande, odnosno Pragrande, smještena između Mutilske i Ulice Marsovog polja, vrlo je bioraznolika, ali ima i bogatu povijest. Anton Percan, arhitekt i kroničar pulske povijesti, piše da je austrougarska vlast početkom 19. stoljeća zatekla bolesnu i zapuštenu Pulu pa je bio prioritet isušiti močvarno, malarično područje na Velikoj, ali i susjednoj Maloj poljani. No, najstariji pisani podatak o potrebi isušivanja potječe iz 1320. godine, kad se pulska vlast za pomoć obratila mletačkom senatu. I gradski Statut iz 1500. obvezuje Puljane na održavanje kanala. Čak je i francuski vojni inženjer Antoine de Ville, koji je od 1631. do 1633. zbog gradnje mletačkog kaštela boravio u Puli, od mletačkog senata dobio zadatak da svojim znanjem pridonese rješavanju odvodnje stajaćica s močvarnih područja, navodi Percan.

Tlo na tom području je, s druge strane, bilo vrlo plodno pa su imućnije obitelji (Vio, Marinoni, Artussi, Cattro, Fabretto, Cresovani…) ovdje imale posjede. U potoku se čak mogla uloviti pokoja jegulja! Međutim, tek nakon izgradnje novog kanalizacijskog sustava u drugoj polovici 19. stoljeća i proširenjem starog kanala, čime je protok vode usmjeren prema obali Arsenala, grad se nastavlja širiti u pravcu Pragrandea, na kojem se i uz čiji se rub grade nogometna igrališta, sportski centar sa stadionom i dispanzer. Grad se razvijao u pravcu Pragrandea, a pulski gimnazijalci počinju razvijati Pragrande.