(Neven LAZAREVIĆ)
Pulski ili puljski, pitanje je sad. Mnogo je rasprava o tome, no činjenica je da je pridjev puljski češće korišten u esejima, znanstvenim i drugim stručnim radovima. U svakodnevnom govoru, znamo, uvriježen je termin pulski.
Od Pula i Pul posvojni pridjev glasi pulski, a od Pulj, zastarjelog naziva grada, posvojni pridjev je puljski. U jednom znanstvenom članku iz pedesetih godina, gdje je vrlo dobro objašnjena ta terminologija, autor, jezikoslovac Mate Hraste (1897.-1970.) veli da je ispravno i pulski i puljski, ali da se u svakodnevnom govoru ipak preferira pulski je se grad zove Pula. Puljski je, kao što smo rekli, za biraniju upotrebu, esejističku-znanstvenu i nije pogrešan. Samo je stilski obilježen.
Mate Hraste je to objasnio prije više od pola stoljeća upravo na upit žitelja tritisućljetnog grada koji je uputio pismo časopisu za jezik tražeći objašnjenje glede pravilnog korištenja toga naziva.
Zašto sada, iz čista mira, o tome pišemo? Nakon što je uvaženi povjesničar prof. dr. Slaven Bertoša napisao vrlo lijep, esejistički in memoriam za cijenjenog i uglednog pulskog liječnika Lea Kovača koji nas je napustio prije tjedan dana, usmenim putem, ali i preko Facebook stranice našeg web-portala čitatelji su komentirali da je puljski pogrešno, da kako možemo mi, jedini dnevni list na ovome području, pisati puljski, kada se od Pula kaže - pulski.
Prije komentiranja i prozivanja za greške treba se dobro informirati, proučiti temu, a ne odmah paljbu po "nepismenima". Posebice kada iza toga stoji iznimno učena osoba kao što je dr. sc. Bertoša. Komentirati je poželjno, ali potkrijepljeno argumentima, a ne jer se nekome čini da to (ni)je dobro.