"Bez uvrede nikom, a pogotovo Tehnomontu, svaka čast, samo naprijed, ali Uljanik je radio jednu sekciju koja je bila kompliciranija od cijelog ovog broda. I veća".
Komentar je to čitatelja nakon što je u Tehnomontovom brodogradilištu porinut 24 metra dug radni brod za norveškog naručitelja, sedmi iz iste serije koji će se koristiti u sjevernim ribogojilištima. I doista, bio je to prizor koji je podsjetio na veličanstvena porinuća u Arsenalu. Grdosija bi, uz zvuk brodske sirene, polako klizila s navoza, izazivajući ushićenje ljudi koji bi pored ovog čeličnog čuda izgledali poput mrava. Bio je to događaj koji se nije smio propustiti.
Gradio je Uljanik sedam, deset, pa i 14 puta duže brodove od norveškog. Jaružala su dosezala dužinu od 170 metara, a pulski Titanic, Berge Istra, tehnološko čudo toga doba, koji je nakon eksplozije potonuo 1975. kod Filipina, bio je dug ravno 335 metara. Bio je 66 metara duži od Titanica! U Uljaniku je samo na projektiranju jednog broda bilo angažirano i nekoliko stotina inženjera. Brodovi su se gradili, a knjiga narudžbi bila je puna. Uljanik je gradio brodove, kuće, studentske domove.
Danas, dok se podižu optužnice protiv "dvanaestorice veličanstvenih", teško je zamisliti da bi se takva sila mogla ponovno okupiti radi pokretanja Uljanik brodogradnje 1856., nove firme kojoj je Vlada već izdala jamstva. Sve i da se pokrene proizvodnja, Uljaniku će, tvrde upućeni, preostati tek jednostavnije sekcije, dijelovi giganata koji su nekad izazivali divljenje Puljana.