Gubeći se po prostranim dvoranama i halama Doma hrvatskih branitelja u Puli, buduće "palače kulture", u potrazi za mirnim utočištem u kutu s knjigom, koje je spomenuo famozni strip-autor Milo Manara kada je otvarao sajam, ubrzo se može shvatiti da na Sajmu knjige ima knjiga, ali fizičkog utočišta ne. U skoro svako doba (programskog) dana, ondje se uz vas gotovo uvijek kreće jedno mnoštvo koje isto tako baulja u potrazi za kojim nakladnikom, specifičnim naslovom, autorom, ili traži inspiraciju.

I to je dobro! A ono što je još bolje je da se ove godine, već od samog otvorenja, ondje može vidjeti mlađe generacije; djecu. Dolaze pod vodstvom svojih učitelja iz škole u grupama – dolaze po svojoj inicijativi u omanjim tinejdžerskim formacijama – dolaze s roditeljima u potrazi za, pogodili ste, stripovima.

Posveta stripu, stripovskoj umjetnosti, grafičkoj noveli, čini se da je tematski bila pun pogodak – ne samo da je gostovao Manara, talijanska živuća ikona stripa – ne samo Žeželj, nego i Mataković, naši najveći autori, nego se stripovske grafike moglo i može vidjeti izložene u pulskim galerijama (Sveta srca, Makina i Gradska galerija), gdje isto privlače brojne posjetitelje.

Ne bi bilo realno niti govoriti o tome da strip zanima samo mlađe generacije, jer, ipak su i mnogi među starijima odrastali uz Disneyeve stripove, Corta Maltesea, Taličnog Toma (Lucky Luke), Asterixa, Alana Forda, superherojima i sličnim velikim naslovima tog žanra. Mnogima je ovaj povratak cijenjenog žanra u opipljivom obliku i sa širokim izborom neka vrsta povratka u svoje djetinjstvo, i, priznajmo – godi. A godi pogotovo kada se uvidi da strip sada zauzima prominentno mjesto u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu – da nije više stigmatiziran kao sadržaj i zabava za djecu i da je punopravni član književnosti. Jer, da – strip nije uvijek bio prihvaćen od strane elitističkih kulturnih struktura; kao i u slučaju cirkusa, crtani su likovi nastali kao razonoda za narod, koji nekoć nije znao mnogo čitati – iz karikatura. Strip je sa nama još od kraja 19. stoljeća, no dobio na popularnosti u 1930-ima i kasnijim dekadama. Grafičke novele, kao samostojeće strip-monografije, nastaju i populariziraju se oko 60-ih godina prošlog stoljeća, a sada su veoma in. A valja spomenuti onda i istočnjačke, odnosno japanske mange, koje su zapalile i stvorile mnoge generacije "weebova" – ljubitelja japanske kulture.

Strip industrija u Japanu je iznimno jaka, i govorimo ovdje o otprilike dvije milijarde prodanih stripova po godini, s utrškom od oko šest milijardi dolara. Druga velika tržišta jesu i ono američko te europsko, gdje se prodani stripovi i zarada kreću otprilike oko iste cifre kao u Japanu. Digitalni je strip također postao veoma cijenjen, pa sada diljem svijeta zarađuje oko deset milijardi dolara, i raste inkrementalno. Od 2019. do 2022. godine, porastao je za oko 25 posto.

Sve ovo govorim jer je strip neka vrsta ulaznice u kulturu čitanja – upgrade na slikovnicu, ali sa iznimno varirajućom razinom informacija i širinom potencijala edukacije i prenošenja znanja. Strip je "preskočna daska" za otvaranje interesa za svijet knjige i viših spoznaja. S još jedne strane, stripovski sadržaji su već postali "opća kultura", kao i film i crtani film. Obzirom da su stripovi s nama toliko dugo, ostaje pitanje, ima li nekoga tko ih nije konzumirao tijekom svojeg odrastanja?

Mada je Sajam još u tijeku pa nije moguće dobiti službene podatke o posjećenosti, sve upućuje na to da je ona veća u odnosu na prošlu godinu, i to preko svih sadržaja i programa, kako to prenose iz PR službe Sa(n)jam knjige. Bilo to zbog tematike i mladih snaga koje udarnički prebiru po policama stripova raznih autora, izložbi, eminentnih gostiju koji su osobno došli predstaviti svoje knjige ili prijevode istih na hrvatski, doručaka i ugodnih rasprava u jutarnjim satima, ili pak ovogodišnjeg "sajma u sajmu" – Histrokozmosa, gdje se raspravlja o kulturi vina i "visoke kulture" ujedno, uz "konzumaciju" oba sadržaja, vidimo rezurekciju kulture očitu u 2023. godini ozrcaljenu i u Sajmu.

Povezane vijesti

• GRADSKA ŠTORIJA Da prostite, smrdi
• GRADSKA ŠTORIJA Forum bez koncesije
• GRADSKA ŠTORIJA: Badnjak po konobaru