Mjesec hrvatske knjige je možda iza nas, ali ovaj je studeni za Istru neka vrst Mjeseca knjige istarske.

Ako netko traži knjige, ovih nešto više od tjedan dana, u Puli će ih zasigurno naći, i to na tisuće. Naravno, počela je desetodnevnica knjige – Sa(n)jam knjige, na kojemu se, o čemu puno podrobnije piše kolegica Vanesa Begić, može naći na stotine tisuća knjiga. Bilo to zavičajnih, nacionalnih, regionalnih, ili međunarodnih autora i izdavača, ima ih na doslovne palete. U tom departmanu trebalo bi definitivno čestitati zapravo ne toliko brojčanoj koliko očito srčanoj ekipi iz Sa(n)jam knjige. Osim toga, predstavljeno je više knjiga u Puli; Zbornik Histria i prijevod knjige o Lodovicu Rizziju. Na predstavljanju prijevoda knjige Franka Wiggermanna na talijanski, Centro di ricerche storiche di Rovigno pobrinuo se osigurati bez naknade knjigu za sve prisutne na predstavljanju.

S druge strane, predstavljen je i digitalizirani Jadranski zbornik – svi su zbornici sada dostupni na internetu, i to u preglednom pdf-u. To je istraživačima izuzetno potrebno. Mnogi bi istraživači radije pregledavali literaturu i izvornu građu osobno, no ipak, za istraživanje su bitne i brzina i dostupnost neke knjige, što je umnogo lakše u digitalnom obliku. Digitalizacija izvora je već u tijeku mnogo godina, no i to je dug i tediozan posao, ali na sreću, kada se posloži sva građa u digitalne arhive, »to je to«. Na Zapadu, digitalizacija je u punom je zamahu, a mi smo tek negdje napola – u Hrvatskoj, a ne nužno u Istri. U Istri je stanje puno bolje; mnoga građa je već dostupna – mnoga još čeka Državni arhiv u Pazinu da pozavršava s tim procesom; uz to što se i skoro sve povijesne novine mogu naći na stranici ino.hr – a za ono što se Istre tiče, a čuva se u mnogih drugim svjetskim arhivima, tu je opet Internet, i inozemni arhivi. Sve je to dostupno istraživačima u beskonačnim količinama uz par klikova – a istraživač ponekad može u određenoj knjizi tražiti samo jedan pojam – što Internet, odnosno »search« funkcija dozvoljava. Altroke palete knjiga...

No, to je što se tiče istraživača. Što se tiče čitanja književnosti, koja se čita »od korica do korica«; beletristike, »prljavih« romana i poezije, gledajući unazad, rijetko se pamti nekoga tko bi izabrao iskustvo i dojam čitanja fizičkog, uvezanog, papirnatog izdanja neke knjige, sa buljenjem u ekran. I tu, naravno, ima okolnosti gdje se putem mobitelja ili Kindle aparata – (stroja?) može pristupiti literaturi bilo gdje, a stane u džep. Nekolicina avidnih čitača mi je priznala da posežu za tim alatom kada naprosto ne mogu uzmati knjigu sa sobom na putovanja i slično.

Govorimo o skoro paralelnim univerzumima. S jedne strane, pristup internetu dozvoljava (dokle god imamo internetski pristup) da se gotovo neograničeno gostimo znanjem, a knjiga – predmet u ruci, mora se fizički i pojedinačno pribaviti, te onda negdje skladištiti. Možda je trend digitalizacije, započet na Zapadu i razvijenom Istoku, počeo i kada se uvidjelo da prostora naprosto više nema – jer, metar kvadratni u Europi (da ne spominjemo Japan), plaća se doslovno kao nekoliko unci zlata! Nažalost, i u Hrvatskoj kupiti prostor od 2022. godine nije više lako; a onda od tog toliko vrijednog prostora, posvetiti nekolicinu kvadrata knjigama, postaje svojevrsna investicija.

Digitalno nas je doba dakle postavilo u svojevrsnu dilemu. Lakoća dostupnosti protiv realnog - fizičkog. Svima se negdje u pozadini uma krije ono pitanje »što li će biti s knjigom?« A gdje je onda još i ono drugo pitanje – uključivanje mladih u kulturu čitanja i znanja?! Zasigurno postoji mjesta za kompromis. Svaka knjiga i djelo može postojati u oba svijeta, fizičkom i digitalnom, a čitanje online je možda usporedivo pornografiji, koja se nikada neće moći mjeriti sa »pravom stvari«. Tiskovine bi trebale, a nadam se, i mogu, ostati zauvijek s nama, i pokazati svoj »recidivizam« i prgavost, modernoj tehnologiji unatoč. Kvragu, nekoć se knjige prepisivalo ručno, a tiskarski stroj nije uništio, no samo unaprijedio knjišku industriju, mada su mnogi pisari bili ogorčeni.

Povezane vijesti

• GRADSKA ŠTORIJA Da prostite, smrdi
• GRADSKA ŠTORIJA Forum bez koncesije
• GRADSKA ŠTORIJA: Badnjak po konobaru