PIŠE ORIANA ŠPANIĆ
Bazga protiv zlih duhova
Bazga ispred pulskog Zavoda za zapošljavanje (Arhiva)
Park grada Graza u blizini Zavoda za zapošljavanje sa svojim arheološkim spomenicima, stablom smokve, divljeg limuna, bazge.
Bazga, drvo koje se nekad sadilo u blizini domova da bi se otjerali zli duhovi. Grane su se stavljale iznad ulaznih vrata, a osušene listove bazge ljudi su stavljali poput ogrlice oko vrata, ali i bacali u grobove da zaštite duše pokojnika.
Bazga u funkciji odličnog repelenta za muhe, ali i još nečega. Srčika je nekada služila urarima kao spužvica za čišćenje finih satnih mehanizama, a od šupljih grana bi se izrađivale svirale.
Sambucus nigra, botaničko ime za bazgu, navodno potječe od grčkog sambúke, perzijkog glazbala koji se izrađivao od bazge.
Harry Potter i Elder Wand.
Jedno vrijeme je bio u modi sirup od bazge, a sad je u modi Hugo koktel. Nisam je voljela dok se jedno ljeto nije pojavila Željka Domazet i otvorila gelateriju na Rivi. Željka koja je izučila zanat kod potomaka poznate sladoledarske obitelji Talamini.
Dolazila bih kod nje popodne kad bi bila manja gužva i slušala kako se priprema sladoled. Sicilijanac Francesco Procopio dei Coltelli je davne 1686. u Parizu otvorio lokal Le Procope u kojem je, kažu, prvi put poslužen sladoled.
Često radim sladoled od vanilije na Željkin način. Punomasno mlijeko, šećer kristal, slatko vrhnje, žumanjci, mahuna vanilije. Dok mutim žumanjke i šećer, stavljam mlijeko, vaniliju i pola količine vrhnja na slabu vatru. Kad počne bacati vrutke, odmaknem i tu smjesu polako dodajem umućenim žumanjcima, zajedno s preostalim vrhnjem. Promiješam i vratim u posudu. Kuham još dvije minute, pazeći da smjesa ne proključa. Maknem s vatre, ulijem u posudu sa žutanjcima i miksam 5 minuta dok se smjesa ne ohladi. Pokrijem zdjelu, stavljam u frižider dok se krema ne počne smrzavati. Izvadim i opet malo miksam. Sad je smjesa spremna za aparat za sladoled.
Na takvu bazu Željka bi dodala crne, zrele, ukuhane bazgine bobe. Čini vam se komplicirano? Još uvijek puno lakše nego nekada dok se za proizvodnju sladoleda upotrebljavao snijeg, koji se mrvio malim čekićem i stavljao u drvenu bačvu. Dodavala bi se sol za smanjenje točke tališta i nakon toga bi se u bačvu stavljao cilindar mehaničkog stroja za sladoled, a sladoledar bi pokretao ručni kotač i vrtio dok sladoled ne bi postao gust i čvrst.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
