Prvog siječnja navršila se 21 godina otkako su eurokovanice i novčanice ušle u optjecaj kao sredstvo plaćanja u zemljama Europske monetarne unije. Čitavo to vrijeme u Hrvatskoj se plaćalo kunama, a računalo u eurima kod kupnje nekretnina, pokretnina i mnogih drugih vrijednosti.

Tko je kupovao stan u protekla dva desetljeća, uspoređivao je cijenu kvadrata u eurima. Plaćalo se kunama, ali tek kada bi se cijena dogovorila u eurima. Tako je bilo posve uobičajeno i prilikom prodaje ili kupovine automobila.

Onda je 1. siječnja 2023. euro postao službena valuta i u Hrvatskoj te odjednom svi dogovaraju cijene u kunama, a pretvaraju u eure tek kada treba platiti. Nije bitno dogovara li se kupnja antikviteta na buvljaku ili povrće na tržnici. Kupci i prodavatelji dogovaraju u kunama, a potom kalkulator na mobitelu izračuna koliko treba platiti eura i centi. No, i kada se trguje u milijunima i milijardama - kuna je i dalje prvi pojam u komunikaciji.

Takva je praksa ostala i na Trgovačkom sudu u Pazinu, gdje su prekjučer svi sudionici Skupštine vjerovnika Uljanik brodogradilišta u stečaju isključivo koristili vrijednosti u kunama, neovisno o tome jesu li pričali o milijardama, milijunima ili tisućama. No, zbog točnosti sudac Ivan Dujić kalkulatorom je izračunao koliko je to eura i naveo obje valute u zapisnik.

Sadašnje stanje podsjeća na razdoblje promjene valute otprije tri desetljeća. Tada se uz vrijednost u domaćoj valuti (jugoslavenski i hrvatski dinar pa kune) učestalo navodila i vrijednost u njemačkim markama. Da se bolje razumijemo. Tako se sada za sporazumijevanje koriste vrijednosti u kunama kada se razgovara o cijenama u eurima.

Formula iz 2023. glasi: računam u kunama, plaćam eurima.

Povezane vijesti

• VUJČIĆ: Ne bih predlagao uvođenje eura da to nije u interesu Hrvatske
• EURO UMJESTO KUNE - Hrvatska korak bliže određivanju tečaja kune u odnosu na euro
• Hrvatska zatražila uspostavu bliske suradnje između HNB-a i ECB-a