Višak u proračunu konsolidirane opće države u 2019. godini iznosio je 1,59 milijardi kuna ili 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a konsolidirani dug opće države 293 milijarde kuna, odnosno 72,8 posto BDP-a, pokazuju podaci iz listopadskog Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, koji je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku.

Time je višak u proračunu revidiran naviše s 1,55 milijardi kuna iz travanjskog izvješća, i to za 36 milijuna kuna ili 0,01 postotni bod.

S druge strane, konsolidirani dug opće države ostao je na razini kao i u travnju, ali je njegov udjel smanjen s travanjskih 73,2 na 72,8 posto BDP-a.

Usporedbe radi, Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države od 962 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 286 milijardi kuna, što je 74,3 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci.

Službena statistika pokazuje da je Hrvatska treću godinu zaredom ostvarila suficit konsolidirane opće države i to veći nego godinu ranije, dok se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati zahvaljujući većem rastu nominalnog BDP-a u odnosu na rast duga.

Najveći utjecaj na suficit od rasta poreznih prihoda

 Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2019. u odnosu na prethodne godine imao je pozitivan financijski rezultat izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.

U 2019. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 81,3 milijarde kuna, što je porast od 6 posto u odnosu na 2018., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 26,75 milijardi kuna, odnosno 7,9 posto
više nego u prethodnoj godini.

  Veliki utjecaj na iznos suficita u 2019. imao je suficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 50 milijuna kuna, što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu za 242 milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u najnovijem izvješću DZS-a.

 Utjecaj na generiranje suficita imalo je i povećanje svih ostalih prihodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju primljene transfere, primljeni vlasnički dohodak te output. U 2019. kamatni rashodi iznosili su 8,8 milijardi kuna, što je za 0,1 posto više nego u 2018.

U 2019. primarni suficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 10,45 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, što je za 6,5 posto više nego u 2018.

 Nadalje, ističu iz DZS-a, ostvaren je i porast investicija, koje su u 2019. iznosile 17,3 milijardi kuna ili 28,4 posto više nego u 2018. Ostvarena su plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 1,5 milijardi kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.

Udjel duga smanjen 1,5 postotnih bodova 

Dug opće države u 2019. porastao je za 6,7 milijardi kuna ili 2,3 posto u odnosu na stanje na kraju 2018., od čega je 5,6 milijardi objašnjeno neto zaduživanjem, a ostatak pozitivnim tečajnim promjenama kune u odnosu na euro, kažu u DZS-u.

Ipak, udjel duga u BDP-u smanjen je za 1,5 postotnih bodova u odnosu na kraj 2018., na 72,8 posto, što je determinirano proporcionalno većim rastom nominalnog BDP-a u odnosu na rast duga sektora opće države, kažu u DZS-u.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Pandemija koronavirusa nagriza pozitivnu makroekonomsku izvedbu

Inače, Vlada je krajem prošle godine usvojila proračun uz pretpostavku gospodarskog rasta od 2,5 posto, suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna te udjel javnog duga u BDP-u od 71,3 posto.

Međutim, u međuvremenu je izbila pandemija koronavirusa, koja uzrokuje teške posljedice na gospodarstvo, pa je Vlada u svibnju provela rebalans proračuna, a u rujnu donijela nove smjernice za izradu državnog proračuna, kojima 
projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto i rast u 2021. za pet posto.

Po aktualnim projekcijama Vlade, ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi iznositi 6,7 posto BDP-a, a u 2021. godini 2,9 posto, što je unutar maastriških kriterija.

Javni dug u 2020. godini vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.

Povezane vijesti

• DUG/DEFICIT: U 2020. deficit konsolidiranog općeg proračuna 27,85 milijardi kuna
• DZS: U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 12,4 milijarde kuna
• DZS: U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 11,34 milijarde kuna