Istraživanje “Odjeci digitalnog doba: percepcija mladih i interakcija s medijima u zelenim temama” objavljena je danas te donosi najnovije podatke o medijskoj pismenosti mladih, sa specifičnim fokusom na zelene teme. Istraživanje je provedeno u tri zemlje: Hrvatskoj, Estoniji i Portugalu, a u Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo gotovo 300 mladih ljudi dobi od 15 do 30 godina.

Istraživanje je provela organizacija DOMAS, zajedno s partnerima Agoraveiro i Learning Library, a financiran je iz sredstava Erasmus+ programa u sklopu projekta “Medijska i informacijska pismenost o klimatskim promjenama i okolišu”.

Neki od najznačajnijih rezultata istraživanja donosimo u nastavku:

Navike korištenja digitalnih medija među mladima pokazuju visoku upotrebu interneta na pametnim telefonima. Tako 92.4% mladih svakodnevno koristi internet na svojim pametnim telefonima, dok 64.3% koristi internet na drugim uređajima svakodnevno. Gledanje televizije svakodnevno prakticira 41% mladih, dok samo 28% mladih
svakodnevno čita on-line vijesti.

S druge strane, tradicionalni mediji poput tiskanih novina i radija imaju manju učestalost
korištenja. Čak 60.6% mladih nikada ne čita tiskane novine, dok radio svakodnevno sluša 24.2% mladih. Ovi trendovi ukazuju na značajan pomak prema digitalnim medijima.

Mladi u Hrvatskoj pokazuju visoku razinu kritičnosti prema medijskim sadržajima. Više od 70% mladih smatra da vlasnici medija značajno utječu na sadržaj koji se objavljuje. Osim toga, 53% ispitanika vjeruje da vijesti utječu na ljude, bili oni toga svjesni ili ne. Više od polovice mladih smatra da medijske kompanije biraju sadržaj kako bi privukle publiku, dok većina vjeruje da ljudi više pažnje posvećuju vijestima koje su u skladu s njihovim
uvjerenjima. Ovi podaci pokazuju svjesnost mladih o utjecaju i pristranosti medija.

Istovremeno se suočavaju s poteškoćama u prepoznavanju i procjeni točnosti informacija. Na primjer, 40.2% mladih ima poteškoća s provjerom točnosti informacija koje pronalaze na internetu, dok 29% priznaje da se ponekad nađu na web stranici bez da
znaju kako su tamo stigli. Nedostatak ovih vještina može rezultirati izloženošću lažnim informacijama i dezinformacijama, što naglašava važnost edukacije. Više od polovice mladih izjavilo je da bi im trebao tečaj o pretraživanju informacija na internetu, a samo 38.3% zna procijeniti sigurnost softvera ili aplikacije koju preuzimaju.

Osim toga, veliki broj mladih ima poteškoća s osnovnim digitalnim zadacima, poput pretraživanja informacija i proizvodnje sadržaja. Na primjer, samo 34.1% mladih zna izraditi novi sadržaj od postojećih resursa kao što su slike, glazba ili video. Znanje o intelektualnom vlasništvu također je oskudno, gdje polovica mladih zna na koje se online
sadržaje primjenjuju prava intelektualnog vlasništva. Ovi podaci pokazuju potrebu za većim naglaskom na edukaciji o digitalnim vještinama i pravima intelektualnog vlasništva.
Percepcija mladih u medijima često je negativna, iz pozicije sami mladih. Mladi su, prema njihovom mišljenju, često prikazani kao pasivni, neobrazovani, nepristojni i neorganizirani. Ovi negativni stereotipi mogu imati štetan utjecaj na samopouzdanje mladih i njihovu percepciju vlastitih sposobnosti.

Postoji potreba za uravnoteženijim i realističnijim prikazom mladih u medijima, koji bi prepoznao i pozitivne aspekte njihovih života i doprinosa društvu. Mladi su svjesni ekoloških problema, ali mediji često ne pružaju dovoljno informacija o praktičnim rješenjima.

Na primjer, 50.4% mladih smatra da mediji nedovoljno informiraju o obnovljivim izvorima energije, a 52.6% smatra da mediji ne daju dovoljno uputa o tome kako smanjiti zagađenje zraka. Kada govorimo o povjerenju informacija koje dobivaju, a vezano za ekološke probleme i zelene teme, može se vidjeti indiferentnost mladih te da su nesigurni oko tema koje se generalno tiču ekoloških problema te nisu sigurni jesu li ili nisu informacije koje dobivaju važne.

Poboljšanje načina na koji mediji izvještavaju o ekološkim temama može pomoći mladima da bolje razumiju i djeluju u smjeru održivosti.

Sažetak istraživanja za Hrvatsku možete pronaći na sljedećoj poveznici:
https://domas.hr/wp-content/uploads/2024/06/02_Summary-with-Recommendations-Croatian-results.pdf

Komparativno izvješće iz Estonije, Portugala i Hrvatske možete pronaći na sljedećoj poveznici:
https://domas.hr/wp-content/uploads/2024/06/ECHOES-OF-THE-DIGITAL-AGE_HR.pdf

Povezane vijesti

• Vodič za razvijanje poticanja tjelesne aktivnosti mladih
• S kakvim se problemima susreću mladi?
• Ponekad smo čitavu noć u TITOVOM PARKU - do 6 ujutro! Klubovi u Puli su mrtvi