Na koncertu u subotu predstavit će presjek karijere, putovat će kroz 40 godina glazbenog stvaralaštva, prikazati sve faze djelovanja, a akcent će biti na etno i kantautorskim pjesmama
Bruno Krajcar (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
Tri velike i vrlo značajne godišnjice obilježit će u subotu, 27. kolovoza pulski akademski glazbenik, skladatelj i kantautor Bruno Krajcar. S početkom u 21 sat na platou ispred Arheološkog muzeja Istre u Puli obilježit će - 50 godina života, 40 godina od komponiranja prve skladbe te 30 godina od izdavanja prvog kantautorskog nosača zvuka.
- To je poseban glazbeni doživljaj i iznimno sam zadovoljan što ću ga obilježiti tim koncertom uz drage mi goste. Upriličit će se na jednoj novoj pozornici, onoj ispred Arheološkog muzeja Istre, koja se pokazala predivnom pozornicom za ljetni dašak glamura usred grada, kazao je Krajcar koji njeguje jedinstveni glazbeni izričaj gdje spaja naizgled nespojivo - univerzalni glazbeni jezik razumljiv cijelom svijetu s tradicijskim glazbenim elementima Istre i Kvarnera.
- Koncert će se održati zahvaljujući inicijativi i organizaciji Daniela Sponze, koji je bio "krivac" i za koncert koji se prije deset godina održao u Istarskom narodnom kazalištu. Ove subote u pratećem sastavu bit će glazbenici s kojima surađujem više od dvadeset godina: Vedran Vojnić (bubnjevi), Nenad Mirt (kontrabas), Branko Sterpin (truba) i Mauro Giorgi (gitara). Uz mene na klaviru to će biti okosnica koncerta uz goste iznenađenja. Drago mi je da sam tijekom godina surađivao s iznimnim glazbenicima, od Olivera Dragojevića do Lidije Percan, Radojke Šverko, Josipe Lisac, Arsena Dedića, Tereze Kesovija, kao i s nizom drugih glazbenika, starije i mlađe generacije. Od svih sam nešto naučio, razmijenio ideje, iskustva i upravo to prožimanje u glazbi je nevjerojatno, jer sam puno učio i od glazbenih bardova, ali i od najmlađih.
Evo, prošlo je 40 godina od kada sam kao desetogodišnji dječak skladao pjesmu za majku, danas nažalost pokojnu. Od najmlađih dana učio sam gitaru i bubnjeve od starije braće, a kada je zrmana Elda završila akademiju, krenuo sam u glazbenu školu i kod nje u klasi završio osnovnu i srednju školu za klavir, ističe Krajcar.
Istaknuo je, jer mnogi ga doživljavaju kao blues, pop glazbenika, da je završio klasično glazbeno obrazovanje, ali da je tijekom rada koketirao s bluesom, pop glazbom, jazzom, etnom.
- Zahvalan sam i svim mojim profesorima, koji su me pratili kroz obrazovanje, od prve profesorice i mentorice za prvu skladbu Elde Krajcar Percan, pa do profesora u glazbenoj školi, od kojih neki nažalost nisu više među nama, no svi su ostavili svoj trag u mome obrazovanju. Nezahvalno je nabrajati ih, no tu su, između ostalih: Marica Visković, Danica Benčić, Snježana Demarin, Arduino Malpera, Edvard Bobanović, Višnja Ruba, Branko Okmaca, Irena Perković, Ivan Žan, Zita Babić, Boris Vučina...
U Ljubljani sam 1995. godine diplomirao na glazbenoj akademiji u klasi profesora Huberta Berganta. Tri godine sam radio u pulskoj glazbenoj školi, predavao sam klavir i korepetirao, a honorarno sam radio i za Radio Pulu, još od 1991. godine na poziv Renata Pernića, kao glazbeni suradnik. Nakon tri godine rada u glazbenoj školi, odabrao sam za svoj poziv ipak radio, bio sam glazbeni urednik, novinar i voditelj te zadnjih šest godina glavni urednik. Kroz rad na radiju upoznao sam brojne glazbenike i umjetnike, sve me to odredilo, što se tiče djelovanja i stvaralaštva, navodi Krajcar.
Na koncertu u subotu predstavit će presjek karijere, putovat će kroz 40 godina glazbenog stvaralaštva, prikazati sve faze djelovanja, a akcent će biti na etno i kantautorskim pjesmama.
Što se tiče skladbi, kazao je da je nezahvalno izdvojiti jednu, svaka je pjesma rezultat neke inspiracije i rada, svaka nosi neku poruku.
- Bilo je toliko lijepih suradnji, prijateljstva, sjećam se kako sam u ranoj mladosti pisao za In vino veritas, potom kako je Lidija Percan snimila moju "Ave Mariju", koju sam skladao u srednjoj glazbenoj školi, turneje s njom po Americi... Svaka pjesma je rođena iz nekog emotivnog trenutka, a najemotivnije sam pjesme sigurno napisao za pokojnu kćerku Luciju, za mamu Ninu i oca Marija.
Glazba je emocija, glazba je umjetnost koja na najdirektnije utječe na čovjeka, na više razina, zato reci mi kakvu glazbu voliš i znat ću kakav si čovjek. Za mene je velika sreća što sam u ranoj mladosti počeo surađivati s poznatim književnikom Danielom Načinovićem, kao i s Boškom Obradovićem te potom s brojnim drugim vrsnim pjesnicima i pjesnikinjama iz Istre i šire. Ti su mi ljudi ukazali na vrijednost teksta u glazbi. Puno sam stvarao i na talijanskom jeziku, a posebna je bila suradnja s poznatim talijanskim pjevačem Bobbyjem Solom na inicijativu Valmera Cusme, potom i s Galianom Pahorom. Kao kuriozitet, na Dori sam prvi put sudjelovao s istarskom etno pjesmom 2001. godine, a bio je to "Balun", navodi.
Od svoje desete godine svira i u crkvi te sklada duhovnu glazbu, a gotovo nema hrvatskog festivala gdje nije sudjelovao, što kao autor, što kao izvođač. Puno je stvarao i za djecu, za kazalište, razne predstave, dokumentarne filmove, a želio bi jednoga dana napraviti i glazbu za cjelovečernji igrani film.
- Što se planova za budućnost tiče, puno je neobjavljenih pjesama koje su negdje po ladicama, nadam se da ću jednoga dana uspjeti to realizirati/objaviti. Zavičajna glazba mi je u fokusu od ranih dana, osjećam zahvalnost i poštovanje prema korijenima i prema prekrasnoj Istri, kojoj pripadam srcem i dušom. Nadam se da ću u budućnosti imati više vremena za skladanje, veli Krajcar, inače otac šestero djece.
- Glazbu bih svakom preporučio, svatko bi mogao naučiti svirati neki instrument i tako učiniti nešto dobro za sebe i za svoje duhovno i tjelesno zdravlje, jer glazba liječi, zaključuje odgovarajući da mu je obljetnički koncert prije deset godina u INK-u bio jedan od najdražih.
Bruno je djelovao i kao producent, aranžer, etnomuzikolog, studijski glazbenik, multiinstrumentalist, a idejni je začetnik i manifestacija kao što su "Maša po starinski" (Sveti Petar u Šumi), "Zarozgajmo na Ćićariji" (Lanišće), "Rakljansko kulturno ljeto - koncerti kod Sv. Agnije", dva klavira s Oliverom (Rakalj), "Fešta prez štrumijenti" (Lindar), "Istarske romantične večeri" (Kršan) i drugih.
U svom bogatom i dugogodišnjem glazbenom djelovanju surađivao je s brojnim eminentnim domaćim i inozemnim glazbenicima, a osim prethodno navedenih, tu su i Vlatko Stefanovski, Ana i Viktor Vidović, Edin Karamazov, Stjepan Hauser, Tamara Obrovac, Elvis Stanić, Tedi Spalato, Meri Cetinić, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Davor Radolfi, Neno Belan, Vanna, Alen Vitasović, Jacques Houdek, Marko Kutlić, Marko Tolja, Putokazi, Tina Vukov, Vesna Nežić-Ružić, Sergio Pavat, Eleonora Turčinović, Gabi (Nola), Putokazi, Franci Blašković, Gustafi, Elis Lovrić, Lea Dekleva i mnogi drugi.