Predavači su bili: Igor Matković koji se bavio temom "Počeci improvizacije i kreativno razmišljanje", pijanist Milan Stanisavljević vodio je radionicu o povijesti jazza naslovljenu "Vrijeme jazza", a Peter Smrdel govorio je o grooveu
Milan Stanisavljević, Igor Matković i Peter Smrdel (Snimio Manuel Angelini)
I ovog su se ljeta, unatoč restrikcijama, u prostorima Puhačkog orkestra grada Pule u Rojcu održale besplatne ljetne jazz radionice u organizaciji pulske podružnice Hrvatske glazbene unije, a predavači su bili Igor Matković, Milan Stanisavljević i Peter Smrdel.
Umjetnički realizator radionica Adriano Bernobić ističe da je broj polaznika ove godine bio nešto manji, pa pretpostavlja da su bili uplašeni zbog korone, ali, kako kaže, bitno da su se radionice održale i da je održan kontinuitet. Nažalost, otkazan je zajednički koncert voditelja radionica koji se trebao održati u klubu Kotač, no priča se i ovog ljeta nastavila.
Igor Matković trubač je iz Slovenije koji se bavio temom "Počeci improvizacije i kreativno razmišljanje".
- Najbitnije je za improvizaciju da slušaš tu muziku i da je stvarno voliš i da kreneš učiti od muzičara koji su tu muziku napravili, pokrenuli je i kasnije razvijali u različitom smjeru, smatra Igor Matković i dodaje da za dobro i kreativno improvizirati na nekom višem nivou sigurno treba puno iskustva, premda to nije uvijek uvjet. "Improvizacija je način razmišljanja koji nije rezerviran samo za ljude koji imaju iskustva, nego treba odnekud i početi tako da je improvizacija jedna stvar koja odvaja jazz od sve ove komponirane glazbe, uključujući i klasičnu. Improvizacija nije rezervirana samo za jazz nego je to i način razmišljanja. Naš profesor je rekao da je to 'instant composing' - instant skladanje, to je način razmišljanja koji moraš razvijati, za koji moraš vježbati i za koji moraš imati puno materijala. Rekao bih da je to kao neki jezik. Kada kreneš učiti jezik, naučiš par rečenica, naučiš neku frazu i onda ti treba duže vrijeme da tom jeziku priđeš, kaže Igor Matković.
Pijanist Milan Stanisavljević dolazi iz Beograda a njegova tema se zvala "Vrijeme jazza" koja se bavila poviješću ovog glazbenog pravca. Budući da je to je jako obimna tema, uspjeli su stići tek do Milesa Davisa i Johna Coltranea 1960-ih.
Inače, oni koji su proučavali povijest jazza znaju da je teško odrediti trenutak kada se pojavio.
- Baš zato sam odabrao 1917. kao godinu kada je objavljena prva jazz ploča Original Dixieland Jazz Banda i to je bio početak predavanja, objašnjava Milan Stanisavljević.
Gostujući predavač iz Slovenije bio je i basist Peter Smrdel koji je pričao o grooveu, kako su tempo i osjećaj za ritam bitni u cjelokupnoj glazbi, pogotovo u jazzu.
- Čitav jazz je baziran na ritmu, objašnjava Peter Smrdel.
Zanimljiv je i termin groove koji se danas često koristi.
- Taj termin ima više definicija, tako da groove može biti neki pattern (uzorak, ritmička šablona) koji se svira na bubnju, basu ili klaviru, a groove može u isto vrijeme biti osjećaj za ritam, za tempo… Ovisi od konteksta, kaže.
Peter Smrdel je basist, a koliko god da je taj instrument važan, uvijek nekako ostaje u pozadini.
- Joe Sanders, sjajan basist iz New Yorka je rekao: "Kako svira bas, tako će svirati bend". Baš smo o tome pričali da je bas vrlo bitan instrument, nekakav most između ritma i harmonije. Uvijek sam volio svirati bas i baš mi je odličan instrument. Nema puno interesa za kontrabas i bas, više za gitaru, saksofon i bubanj, kaže Smrdel.
Osim što su iskusni glazbenici, s bogatom karijerom, sva trojica predaju na Konzervatoriju za muziku i balet u Ljubljani tako da je Rojc kao bivša vojarna drukčije mjesto od onog na kojem su navikli podučavati.
- Ovdje je bilo malo drugačije raditi jer je radionica bila otvorenog tipa i svatko tko je to želio mogao je doći i prisustvovati predavanju. Bilo je dosta starijih ljudi koje zanimaju muzika i jazz, a bilo je dobro što smo i mi od njih čuli i naučili neke stvari. To su entuzijasti jazza i rocka pa smo poslije radionice otišli na piće s njima, bilo nam je jako drago i zanimljivo čuti sve te informacije koje oni imaju, iskustva koja su oni doživjeli na koncertima na kojima mi nismo niti mogli biti jer su oni ipak stariji od nas, kaže Stanisavljević.
- Situacija na radionicama je uvijek specifična budući da je to uvijek malo ekspres varijanta toga što radiš, tako da kažem da je to neki fast forward cijelog procesa koji treba da se izobraziš u jazz glazbenika. U školi tijekom tjedna imaš duže vrijeme za raditi, možeš dublje ući u stvar, a treba i duže vrijeme da usvojiš materiju. Ova radionica je neka ekspres verzija tog školskog procesa, opisuje Matković.