U pogonu u Lindarskom Katunu nema nikakvih umjetnih smjesa i krema u prahu, ali se zato dnevno troši po 500 jaja i po 30 kilograma oraha. Nema ni strojeva već se sve radi ručno, ali zato također kad god prođete uz radionicu i pekaru obrta Antica iznutra se šire poznati prekrasni mirisi djetinjstva i srdačno veseli ženski smijeh

 Već trinaest godina u središnjoj Istri gotovo da i nema fešte na kojoj se ne poslužuju kolači i torte slastičarskog obrta Antica iz Lindarskog Križa na pazinskoj periferiji. Nakon desetgodišnjeg iskustva u slastičarskom poslu, ali u tuđoj firmi, Alida Vadanjel odvažila se 2006. godine pokrenuti vlastiti slastičarski obrt. U početku je radila sama, no kako su narudžbe rasle, povećavala je i broj zaposlenih, pa tako danas na Lindarskom Križu kolače i torte peče, a u prodavaonicama u Pazinu, Labinu, Puli i Potpićnu prodaje, sveukupno 10 zaposlenih.

Za uspjehe u svome poslu, ali i za društveni angažman i brojna sponzorstva kojima se uvijek radi odaziva, Alida Vadanjel je prije tri godine nagrađena godišnjim priznanjem Obrtničke komore Istarske županije za doprinos razvoju i unapređenju obrtništva.

        Osamdeset vrsta kolača

Slatka tvornica na Lindarskom Križu danas je širom Istre poznata po svojim kreativnim unikatnim tortama: svaka nova je drukčija od prethodne i stoga im je cijena po komadu a ne po kilogramu. Slastičarski pogon proizvodi osamdesetak vrsta sitnih kolača, od suhih do kremastih, a posebnu pažnju Alida Vadanjel i njene suradnice posvećuju tradicijskim istarskim kolačima: cukerančićima, breskvicama, fritulama, kroštulama, poveticama, pincama i pandešpanjama. Nije jednostavno koordinirati sve to. U svakom trenutku na raspolaganju mora biti barem stotinu kilograma sitnih kolača u pekarama i prodavaonicama, pa se dnevno peku prvo oni kojih je ponestalo. Fritule, to se zna, ne mogu stajati pa se peku samo po narudžbi ujutro istog dana kad će se isporučiti, a osjetljiva pandešpanja također se peče samo po narudžbi.

        Među tradicijskim kolačima najdraži su joj cukerančići, tradicijski svatovski kolač s Pazinštine odnosno središnje Istre. Upravo je Alida Vadanjel, uz Davorku Šaina, bila pokretač uspjehom okončane inicijative da se pazinski cukerančić, odnosno umijeće njegove izrade, zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro u Republici Hrvatskoj. Zaštita je na snazi već nekoliko godina, a kakvi su joj efekti?

- Ljudi su se probudili i sjetili da taj zaboravljeni tradicijski kolač uopće postoji. Od kad je proglašena zaštita, potražnja za cukerančićem se udvostručila, opet ga imamo u svakim svatovima, ali i u drugim svečanim prilikama, zadovoljno priča Alida Vadanjel. Ali ipak, koliko god da je truda uloženo u promociju cukerančića, najtraženiji tradicijski kolač još uvijek su breskvice. Dnevno ih napravimo i prodamo i do tisuću komada, potražnja je jako velika, valjda zato jer su kupcima naše breskvice dobre. Cukerančići isto dobro idu, ali njih kupuju oni koji znaju što je to, dok breskvice vole svi, odaje nam neke od svojih tajni ova vrijedna slastičarka.

Unikatne torte

        Ipak, prava atrakcija ovog slastičarskog obrta su torte. Svaka od njih je drukčija i svaka ima svoju priču, a Alida i njena ekipa želje i hirove naručitelja ispunjavaju obogaćujući ih vlastitom kreativnošću.

- Kupci su danas sve zahtjevniji, po internetu traže ideje za torte pa onda od nas traže da ih ispunimo, kaže nam Alida Vadanjel i prisjeća se nekih zanimljivih slučajeva.

Jednom su u tortu morali ukomponirati pravu malu i sasvim funkcionalnu fontanu, drugi put su im tražili tortu s osvjetljenjem, njihove vjenčane torte obično imaju tri kata, ali nemalo puta su napravili torte i na pet katova, a jednom čak i na devet katova. Ima li posebnih prohtjeva i s veličinom? Ponekad ima, kaže Alida; najveća okrugla torta koju su napravili imala je promjer od 50 centimetara, ali najveća kvadratna torta imala je stranice duge čak metar i pol!

        I u tortama postoje svjetski trendovi, koje domaći kupci pomno prate i slijede, pa je u posljednje vrijeme najpopularnija tzv.  gola torta ukrašena živim cvijećem i vrlo tankim vanjskim premazom kreme ili šlaga. Ticino-masa, koja je pred petnaestak godina počela zamjenjivati marcipan, sada polako odlazi u povijest.

Pimpek više nije popularan

Posebna su priča torte lascivnog dizajna u obliku muških ili ženskih spolovila, koje su vrlo popularne za djevojačke i momačke večeri. U svakodnevnoj komunikaciji u Antičinom pogonu takve torte nazivaju "pimpek tortama", a i one prate trendove koji se s godinama mijenjaju. Jednom su, prisjeća se Alida, imali narudžbu za "pimpek-tortu" dugačku 80 centimetara, no veličini je povod bio ipak samo to što je bila namijenjena većem broju ljudi. I kod takvih torti ima posebnih, pa i ekstravagantnih zahtjeva, a jedan od bizarnijih bio je zahtjev da slatki "pimpek" u sebi ima bočicu napunjenu nekim alkoholnim pićem, u koju se može uvući slamčica i iz toga piti. U posljednje vrijeme potražnja za takvim tortama lascivnog izgleda ipak jenjava, iako se i dalje prodaju po dvije-tri svaki vikend, no za djevojačke večeri su sve popularnije profinjenije torte decentnijeg dizajna.

Povezane vijesti

• SLATKA PRIČA S ROBERTOM PERIĆEM, JEDNIM OD PONAJBOLJIH ISTARSKIH CHEFOVA I SLASTIČARA: U slastičarstvu ne postoji "od oka", vaga je kraljica, sve se važe i piše
• DUNJA GULIN: Kiflice s orasima moje none Milene vraćaju me u djetinjstvo
• FOTO / RASCVJETANE TORTE DEBORE MODRUŠAN "Voljela bih Pariz dovesti u Pulu i otvoriti SLASTIČARNICU U VINTAGE PARIŠKOM STILU"