POKRETAČ PONTA LOPUD FESTIVALA
MIRSAD PURIVATRA, karizmatični direktor filmskog festivala u Sarajevu, uoči 68. Pulskog filmskog festivala: Pula sada ima potpuno drugi koncept i TO SIGURNO NIJE ONO ŠTO JE BILO
Ipak je ex Jugoslavija bila velika zemlja u kojoj su se proizvodili mnogi kvalitetni filmovi, sa stabilnom financijskom podrškom filmu, kaže Purivatra
Mirsad Purivatra
Ime Mirsada Purivatre, karizmatičnog direktora Sarajevskog filmskog festivala, ima posebnu težinu u svijetu filma. Prijatelj je s mnogim svjetskim zvijezdama koje su u dvadeset i pet godina bili gosti Sarajeva, a ove je godine u suradnji s Tildom Bogdanović pokrenuo Ponta Lopud festival, na otoku u blizini Dubrovnika.
Prvo izdanje, na kojem su posebni gosti bili oskarovci Pawel Pawlikowski i Danis Tanović postiglo je izuzetan uspjeh, a sam Purivatra kaže da nitko nije očekivao da će već prve godine festival biti pun pogodak.
- Pet dana Lopud je bio mjesto okupljanja ljudi s filma, jeste nakon svega zadovoljni?
- Ovo je čak i više nego što smo očekivali. Sve ono što smo čuli i od Pawlikowskog i od učesnika festivala je zadovoljavajuće i mislim da smo napravili jedno novo mjesto susreta. A to je bila i osnovna ideja, da ovaj festival bude mjesto na kojem će nova, mlada generacija filmskih autora iz regije dobiti priliku da se sretnu, razmijene ideje i da se upoznaju s ljudima iz vrha svjetskog filmskog biznisa.
- Sve ove dane poljski redatelj Pawlikowski radio je s mladim ljudima koji su došli iz zemalja regije i koji su bili oduševljeni prilikom da iz prve ruke od oskarovca saznaju detalje kako je radio svoje filmove.
- Ti razgovori trajali su duže nego što smo planirali. Osjetio se glad za razgovorom, znanjem, pa je tako i koncept festivala bio uspješan. A oživio je i Lopud, bilo je puno gostiju, došli su i iz Dubrovnika i vidjelo se i zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Sve u svemu, mislim da smo napravili dobar posao i da smo na dobrom putu.
- U ovim vremenima nije lako pokretati nešto novo, pogotovo kada je riječ o kulturi?
- Volim raditi, a ovo je značajan izazov za mene. Nakon jednog velikog projekta kakav je bio Sarajevski filmski festival, želim raditi nešto manje, ali na istom nivou izvrsnosti. Tu na Lopudu ima puno potencijala, neće to nikada biti Cannes ili Sarajevo, ali želimo da bude značajan festival. Već sljedeće godine planiramo pozvati i pisce i scenariste.
-Koliko mladim ljudima, redateljima i glumcima znači da su se mogli pet dana družiti i s dvojicom oskarovaca?
- Teško da takvog primjera ima u Europi. To je gotovo nemjerljivo da imate pet dana da se družite s jednim takvim velikanom filma kao što je Pawlikowski. Da ručate i večerate s njim, gledate utakmicu, družite se doslovno cijeli dan.
- Hoćete li imati snage istovremeno voditi festivale u Sarajevu i na Lopudu?
- Puno se tih stvari i preklapa, tu je i dio sarajevske ekipe. To je sretan spoj iskustva koja imaju i svi moji suradnici iz Sarajeva. A vidjet ću hoću li i dalje ostati na čelu Sarajevskog festivala ili je vrijeme za mlađe ljude.
- Tu su bili redatelji i glumci iz Hrvatske, Srbije, BiH, Slovenije, Kosova, Sjeverne Makedonije. Očito se u svijetu filma povezuju ljudi iz regije?
- Mi smo i kroz Sarajevo film festival tvrdili da je to jedino ispravno i moguće. Ohrabrili smo i inicirali to povezivanje i pokazalo se uspješnim. Nema razloga da mi ne prihvatimo, kao filmski profesionalci, suradnju ljudi u regiji. To može samo pridonijeti boljoj gledanosti filmova.
- Znači li to da više nema ostataka prošlosti?
- Ma ima ostataka prošlosti, naravno. Siguran sam da će biti i zanimljivih projekata koji će se baviti ostacima prošlosti. Ali to je nešto što je također velika vrijednost, da otvoreno razgovaramo o svemu što se događalo. Što se prije riješimo balasta koje imamo, suradnja će biti bolja i svi ćemo sretnije živjeti.
- Za koji dan počinje filmski festival u Puli, a Pawlikowski će predsjedati žirijem. Pratite li hrvatski film?
- Kako da ne, pratim i hrvatski film koji ima svoje uspone, a ponekad i padove. Generalno, što je značajno, Hrvatska ima uređen sistem kroz Hrvatski audiovizualni centar i to je dobar primjer. Ono što nedostaje za hrvatski film su kvalitetne priče, drukčije priče i tu ima prostora za poboljšanje. Zato je tu i Lopud festival, da se o svemu tome razgovara.
- Je li Pula zadržala onaj stari sjaj kao festival?
- Pula ima sada potpuno drugi koncept i sigurno nije to ono što je bilo. Ipak je ex Jugoslavija bila velika zemlja u kojoj su se proizvodili mnogi kvalitetni filmovi, sa stabilnom financijskom podrškom filmu. Okretanje Pule prema nacionalnom, hrvatskom filmu je s jedne strane bila dobra odluka, a s druge je sigurno umanjila značaj Pule kao međunarodnog festivala. Nije moje da previše sve to komentiram, ali sigurno je da Pula ima jednu drukčiju vrijednost danas u odnosu na prošlo vrijeme.
- Slijedi Sarajevski festival, što se ove godine može očekivati?
- Najvažnije je kako će se odvijati epidemiološke mjere i nadamo se povratku gledatelja i gostiju. Bit će to sigurno manje nego 2019. godine, ali je to ipak velik korak prema normalizaciji. Najvažnija je stvar da se publika što prije vrati u kina i da imamo jesen s velikim filmovima.
- Tko sve od zvijezda dolazi u Sarajevo?
- Potvrđen je Wim Wenders, dolazi po drugi put i dobit će Srce Sarajeva. Radimo njegovu retrospektivu, a dogovaramo s još mnogim gostima.
- Na Lopudu je uz Pawlikowskog bio još jedan oskarovac, sjajni Tanović. Kakvo je sada stanje s filmom u BiH?
- Kinematografija BiH još nema napravljen sistem po uzoru na Hrvatsku ili Srbiju. Nemamo stabilnost proizvodnje filmova i to je velik problem na kojem će se morati raditi. Tu nije baš najbolje stanje. Što se tiče novih igrača na terenu, dobro je da je BH Telekom odlučio ući u proizvodnju tv serija i uložit će nekoliko milijuna eura. To bi trebalo pridonijeti razvoju filmske i tv industrije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
