Naše je raditi, naše je sijati, a ne brinuti kakva će žetva biti. Objavljena knjiga skupine autora "Fala delu i težaku"

(Osobna arhiva)

Vrlo zanimljivo, bogato i sadržajno izdanje je knjiga skupine autora "Fala delu i težaku" s podnaslovom "Slovo posvetno (o) akademiku Josipu Bratuliću". Djelo je objavljeno u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika i Čakavskog sabora Žminj, a uz pomoć Grada Pule i Istarske županije.

- O osobi i djelu akademika Josipa Bratulića napisano je mnogo, puno dobroga, lijepog i istinitog, no vjerujemo da će prilozi obuhvaćeni ovom knjigom/zbornikom, svaki na svoj način, usmjeriti još poneku zraku koja nastavlja rasvjetljavati jednu gromadnu intelektualnu pojavu i njezin vrlo raznorodan opus kakvih nema mnogo u povijesti hrvatske filologije, uzevši je u užemu i širemu smislu, o čemu svjedoče riječi nemala broja uglednika, autoriteta hrvatske znanstvene misli, kulturne scene i akademske zajednice, kazao je urednik Boris Domagoj Biletić.

Knjiga, zborničkog tipa, donosi 26 ogleda i studija iz pera 23 autora, među kojima su i osvrti danas nažalost pokojnih akademika Gorana Filipija i profesora emeritusa Miroslava Bertoše.

Različiti pristupi

Različiti stilski pristupi, isto tako različiti rukopisi i tekstovi prikazuju šaroliki spektar djelovanja Bratulića (Sveti Petar u Šumi, 1939.), filologa, povjesničara književnosti, sveučilišnoga profesora.

Upravo u toj raznovrsnosti može se iščitati veličina te lik i djelo ovog velikog intelektualca te vidjeti koliko je toga napisao, pokrenuo, napravio kroz godine, a autori priloga prikazali su više i manje poznate aspekte njegova djelovanja. Treba istaknuti i nadahnuti pristup autora, neki su tome iznimno emotivno pristupili jer Bratulić - osoba iznimnog znanja je i vrlo jednostavan, skroman.

- Kao filolog, znanstvenik, sveučilišni profesor i kulturni djelatnik Josip Bratulić ustrajno se vodio i vodi u životu geslom "naše je raditi, naše je sijati, a ne brinuti kakva će žetva biti", zapisala je Valnea Delbianco.

Daniel Načinović zapisao je pak da je "Bratulić znanstvenik i esejist putnik, bliži drevnim filozofima što su šetali oko vulkanskih ždrijela negoli liku auličkoga predavača u mjerilima strukovnih određenja i međaša", dok Jelena Lužina inspirirano navodi da je staru hrvatsku književnost doslovno oživljavao, dramatizirao, teatralizirao. "Onako kako je Ivana Brlić-Mažuranić vlastitoj djeci kazivala ‘Priče iz davnine’, koje će tek potom biti ispisane u knjizi istoga naslova".

Prilozi

O raznim aspektima Bratulićeva stvaralaštva pišu: Valnea Delbianco, Miroslav Bertoša, Milan Bešlić, Boris Domagoj Biletić, Ivan Bošković, Mirko Ćurić, Lilijana Domić, Goran Filipi, Ljubica Josić, Ivan Jurković, Josip Lisac, Irvin Lukežić, Jelena Lužina, Perina Meić, Daniel Načinović, Franjo Nagulov, Ružica Pšihistal, Sanja Roić, Milorad Stojević, Nevio Šetić, Josip Šiklić, Anton Šuljić i Stipan Trogrlić.

Grafičku pripremu i prijelom potpisuje David Ivić, a fotografija na naslovnici ove knjige djelo je naše poznate novinarke, dugogodišnje dopisnice iz Buzeta Gordane Čalić Šverko.