Društva povjesničara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije odvojeno su izrazila protivljenje ruskoj agresiji na Ukrajinu i solidarnost s tom napadnutom zemljom ističući da se napad Vladimira Putina temelji na lažnim povijesnim premisama i povijesnom revizionizmu.

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu

Agresija režima Vladimira Putina na neovisnu Ukrajinu utemeljena je na lažnim povijesnim premisama, naciji koja se formirala još u 19. stoljeću osporava pravo na samobitnost i demokratski izabranu vlast te vlastitu vanjskopolitičku i sigurnosnu orijentaciju, ističe se u zajedničkom priopćenju Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu.

Ruska agresija želi pokoriti cijeli ukrajinski narod i njegovu državu staviti pod kontrolu Moskve, što su tragični događaji koji se zbivaju nedaleko od nas i uvelike podsjećaju na zbivanja u Hrvatskoj 1991. godine, kaže se.

Hrvatski povjesničari stoje čvrsto uz temeljna načela demokracije i dosadašnjeg međunarodnog poretka te poštuju pravo svake države na slobodu i neovisan put u osiguranju interesa svojih stanovnika.

Kao što smo prije trideset godina, u slučaju nasilnog pokušaja očuvanja Jugoslavije, tvrdili da se „nikakva državna zajednica ne može nasiljem održati, ako joj se protive njezini narodi, građani, stanovnici“, danas ističemo da se nijedna državna zajednica ne smije nasiljem pokoravati i uništavati.

Ukrajina ima svoju povijest, Ukrajinci su davno počeli formirati svoj nacionalni osjećaj, ostvarili su državnu nezavisnost prije tri desetljeća, a na demokratskim su izborima izabrali zastupnike u parlamentu i predsjednika republike. Imaju pravo na izbor vlastita puta i nikakva ih sila u tom ne smije sprečavati, kaže se u priopćenju i poziva na solidarnost s Ukrajincima i Ukrajinom.

Udruženje za modernu historiju

Udruženje za modernu historiju iz Sarajeva u svojoj izjavi ističe da svi građani svjedoče koliko je historijski revizionizam opasan, posebno kada ga koriste moćni lideri poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji invaziju na Ukrajinu pravda iskrivljenom slikom ruske i ukrajinske prošlosti.

„Zato pozivamo historičare da dignu svoj glas protiv govora mržnje, zloupotrebe i kreiranja slike prošlosti u skladu sa trenutnim političkim i vojnim ambicijama i tražimo da se prestane zloupotrebljavati prošlost. Političare pozivamo da umjesto 'bolje' prošlosti rade na stvaranju bolje sadašnjosti i budućnosti“, kaže se u priopćenju.

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu iz Beograda uz osudu agresije ističe protivljenje zloupotrebe sjećanja na zločine Holokausta u cilju ratnohuškačke propagande i korištenja pojma “denacifikacije” kao opravdanja za rat i prikazivanja ukrajinskog naroda kao genocidnog u širenju govora mržnje protiv njega.

Podsjećamo javnost da su građanke/i Ukrajine na demokratskim i slobodnim izborima jasnom većinom izabrali predsjednika svoje države Volodimira Zelenskog, koji je židovskog porijekla, i koji potiče iz porodice naučnika, crvenoarmejaca i žrtava Holokausta, ističe Centar.

Ma kakvi da su bili problemi s akterima antisemitizma u Ukrajini, oni se nisu mnogo razlikovali od sličnih organizacija prisutnih širom regije, pa i u Rusiji, i ne mogu služiti kao povod i izgovor za osvajački rat. Tim ratom se nastavlja pokušaj nasilnog mijenjanja historije poništavanjem suverene volje građana susjednih zemalja, negiranja njihovog nacionalnog, kulturnog, vjerskog i jezičnog identiteta, i na kraju, masovnim zločinima protiv civilnog stanovništva.

Sve te metode zajedničke su punom spektru imperijalnih, kriminalnih politika, od nacionalističkih do otvoreno nacional-socijalističkih, kaže se u izjavi Centra i poziva na solidarnost sa žrtvama agresije na Ukrajinu, kao i izbjeglicama i žrtvama svih ratova.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.