potraga za životom

Nakon sedam mjeseci putovanja NASA-in ROVER SUTRA SLIJEĆE NA MARS

| Autor: Glas Istre
Mars (foto Pixabay)

Mars (foto Pixabay)


Nakon sedam mjeseci putovanja, prenosi Istramet, NASA-in rover Perseverance priprema se za slijetanje na Mars u četvrtak, što će biti početak višegodišnje potrage za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu, piše N1.

Misija “Mars 2020”, pokrenuta krajem srpnja s Floride, uključuje najveće vozilo ikad ondje poslano. Stvoreno je u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon, teži tonu i ima robotsku ruku duljine dva metra. Opremljeno je s 19 kamera i dva mikrofona za snimanje marsovske zvučne kulise.

Ako stigne netaknut, Perseverance će biti tek peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Svi su američki. Prvi je bio Pathfinder 1997. godine, a posljednji, Curiosity, još je aktivan. Prošli tjedan je kineska letjelica Tianwen-1 stigla u Marsovu orbitu i nada se da će svoj rover spustiti na planet u svibnju.

Perseverance bi u četvrtak oko 21:55 sati po srednjoeuropskom vremenu spustiti svojih šest kotača na predviđeno sletište na Marsu koje znanstvenik NASA-e Ken Farley opisuje “spektakularnim”.

Krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u Bosni i Hercegovini, bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se do sad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

Znanstvenici vjeruju da je prije 3,5 milijardi godina krater bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze. “U to doba Mars je na nekoliko važnih načina bio sličan Zemlji”, rekao je Farley. “Imao je gustu atmosferu, imao je jezera i rijeke na površini, naseljiva područja, prostore na kojima su mogli napredovati organizmi kakve danas poznajemo na Zemlji.” Mars je jedino poznato područje na kojem su bili takvi uvjeti izvan našeg planeta.

Mars 2020 prva misija kojoj je glavni cilj dokaz da je ondje nekada postojao život. Perseverance će u nekoliko godina prikupiti i pohraniti do 30 uzoraka stijena i tla koji će se jednom vratiti na Zemlju i analizirati u laboratorijima. Najveća brzina mu je 152 metra na sat, što je tromo prema zemaljskim standardima, ali je brži od svih svojih prethodnika. Prvo će prijeći deltu, nekadašnju obalu jezera i na kraju rubove kratera. (N1).

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter