Priznati znanstvenici održali su danas telekonferenciju o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji u sklopu projekta 3D and Virtual Reality Technologies for VET čiji je glavni koordinator Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, a u organizaciji Sveučilišta i njegovog Znanstveno-tehnološkog instituta Visio. O toj važnoj temi raspravljali su akademik Miroslav Radman, europska inovatorica 2017. godine Michela Magaš, profesori s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile Marinko Škare i Sven Maričić, europarlamentarac Valter Flego, potom Mladen Merčep, dr. Branka Bernard, Damir Medved iz kompanije Ericsson Nikola Tesla, te umjetnica Martine -Nicole Rojina.

Konferenciju je otvorio prorektor za znanost pulskog Sveučilišta prof. dr. sc. Marinko Škare koji je istaknuo društveno-ekonomske, socijalne, tehnološke, tehničke i socijalne implikacije koje su se pojavile uz umjetnu inteligenciju (UI).

- Uz svaku industrijsku revoluciju javljaju se reperkusije. Možemo vidjeti kako je bilo prije, primjerice za vrijeme industrijske revolucije početkom 20. stoljeća: pala je potražnja za radom, dosta je ljudi ostalo bez posla, kasnije je izbio Prvi svjetski rat, pa Drugi…Dakle, sve industrijske revolucije imaju velike posljedice na društvo kojih u danom trenutku ljudi nisu svjesni. Primjerice, kad danas spomenemo robote ili UI, to vežemo uz nešto što se, eto, događa, nešto egzotično za što smatramo da ne bi trebalo toliko utjecati na naše živote, objašnjava Škare.

Trebamo li onda strahovati od robota i UI u smislu pada potražnje za radom i snižavanje njegove cijene?

- Apsolutno, da. To se događa u svakoj industrijskoj revoluciji, pa će i u ovoj. Rekao bih da će se to dogoditi u većoj mjeri i trebat ćemo brže trčati u odnosu na strojeve. Morat ćemo se kreativno uzdignuti iznad mašina jer fizički ne možemo. Fizički smo inferiorniji, ali smo kreativno još uvijek smo superiorniji i to je jedini način kako možemo trčati ukorak s mašinama, objašnjava Škare.

Međutim, upozorava da ekonomska znanost u tom smislu kaska već 30-ak godina.

- Napisano je više od stotinu tisuća radova o umjetnoj inteligenciji, o tome kako ona utječe na poduzeća, na proizvodne procese. Ali danas, 2020. godine nećete pronaći nijedan objavljeni ekonomski rad o tome kako UI utječe na ekonomski rast. Dakle,

hoće li doći do pada radne snage, zapošljavanja, pada ponude rada? Što će se dogoditi? Nemamo podatke, a ono što možemo zaključiti jest da će u kratkom roku biti velik udar na radnu snagu i pad potražnje za radom, što znači da će nezaposlenost u kratkom roku sigurno značajno porasti. Dugoročno, ono što je pozitivno za UI jest da stvara veliku dodanu vrijednost, pa procjene kažu da bi BDP mogao porasti za 20 do 30 posto dodane vrijednosti koja bi se stvarala kroz UI. Naravno, kad stvarate dodanu vrijednost, onda imate i potražnju za radom, što znači da bi se potraživali radnici, ali ne na stupnju nižeg proizvodnog procesa, nego će to biti visokoeducirane osobe koje će upravljati računalima i raditi na razvoju softvera i hardvera za tu istu umjetnu inteligenciju. Doći će do pomaka u potražnji za radom sa niskospecijaliziranih na visokospecijalizirane poslove koji će iziskivati od fakultetski obrazovanih ljudi naviše. To znači da će danas-sutra čak 30 posto radne snage biti visokoobrazovano, a kasnije će to biti ljudi s magisterijima i doktoratima, objašnjava Škare. Smatra, međutim, da ne moramo strahovati od Matrixa i strojeva koji će zagospodariti ljudima.

-Na kraju, to su ipak strojevi. Kolikogod suluda bila, čovjekova je težnja kroz povijest i civilizaciju da ovlada svijetom. Na kraju se postavlja pitanje zašto biste zavladali i što će vam to. Mislim da strojevi ne bi trebali imati tu razinu ludosti ugrađenu u sebi, nego da bi, ako uopće mogu imati svijest, trebali biti svjesni i zadovoljiti se time da što efikasnije upravljaju nekim proizvodnim procesom ili tvornicom. Mislim da ne bi trebali imati ugrađenu suludu ideju o vladanju svijetom. Matrix i Terminator varijanta ne bi trebale biti u našoj perspektivi, veli Škare.

Pomoćnik rektora i izvanredni profesor dr. sc. Sven Maričić kazao je da akademik Radman sa svojim timom prvi put surađuje s pulskim Sveučilištem, a ono je pak prvi put glavni koordinator projekta koji uključuje niz sveučilišta od Norveške, preko Francuske, Rumunjske do Hrvatske.

- U projektu sudjeluju Medicinska i Industrijsko-obrtnička škola u Puli. Vrlo smo sretni jer je u toj međunarodnoj snažnoj ekipi Sveučilište dokazalo da se, okretanjem prema novim tehnologijama, može prikazati zajedno s partnerima i konzorcijima na svjetskoj razini, rekao je Maričić. Od novih tehnologiju na Sveučilištu primjenjuju 3D tisak, u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla izradili su robotske ruke, a primjenjuju i umjetnu inteligenciju u svom radu. S Radmanom planiraju produbiti suradnju.

Europarlamentarac Valter Flego ujedno je izvjestitelj Europskog parlamenta za Digitalni europski program, te izvjestitelj o etičkim aspektima umjetne inteligencije, robotike i novih tehnologija u automobilskoj industriji. Sudjelujući na konferenciji, podsjetio je da je prošli tjedan predstavljen rekordno velik proračun EU-a s rekordno velikim planovima financiranja istraživanja i razvoja, digitalizacije i umjetne inteligencije.

-To je velika prilika za Hrvatsku, ali samo i isključivo ako ju budemo znali iskoristiti. A budimo iskreni, dosad se nismo proslavili kad je u pitanju povlačenje europskih sredstava. Horizon je neopjevani fijasko hrvatske administracije koji će nam se ponoviti ukoliko se ne pokrenemo. Ali nije sve ni u količini novaca, puno je toga u samom targetiranju projekata. Držim da nam treba jasnije opredjeljenje i veliki tzv. game changer projekti sa stvarnim utjecajem na zajednicu, rekao je Flego.

Novopredstavljeni plan oporavka Europske komisije uključuje stvaranje novog instrumenta vrijednog 750 milijardi eura - Next Generation EU.

- Za razliku od prošlog proračuna EU-a koji nije ni sadržavao stavku digitalno, novi prijedlog proračuna 2021.-2027. već u prvom poglavlju sadrži komponentu digitalnog, koja čini gotovo 15 posto cjelokupnog proračuna. Novost je i program Digitalna Europa vrijedan 8,2 milijarde eura, prvi od osnivanja EU-a koji sadrži isključivo digitalnu komponentu, kazao je Flego.

Povezane vijesti

• DOC. DR. SC. SVEN MARIČIĆ: BUDUĆNOST JE POSTALA SADAŠNJOST, a oblikuje se znanjem, zdravim razumom i ljudskim kvalitetama
• Pomoćnik rektora Sven Maričić u Zürichu promovirao Sveučilište u Puli na festivalu dio kojeg su i BRIAN MAY, BUZZ ALDRIN, ELON MUSK…
• Pulska medicina imala je izvrsne ocjene recenzenata iz Austrije, Italije i Slovenije, ali svejedno je dobila odbijenicu iz Zagreba. Na fakultetu već rade ljudi i dobivaju plaće, a dozvole za studij nema. Jesu li blokadi kumovale zakulisne igre medicinskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu?